Izbor između benzina, dizela ili plina vječno je pitanje, no u posljednje se vrijeme sve više vozača odlučuje na ugradnju plina u benzince jer se taj potez može isplatiti za malo više od godinu dana, a i ekološki je prihvatljiviji
Procjenjuje se da je u svijetu oko 22,5 milijuna vozila na plin, a najviše ih je u Europi, što ne čudi s obzirom na to da Unija provodi snažnu politiku kojom potiče korištenje automobila sa što čišćim ispuhom. Među članicama EU apsolutni rekorder je Italija s više od 5 milijuna vozila na plin. U Hrvatskoj je autoplin posljednjih 15 godina doživio pravi procvat i procjenjuje se da trenutno imamo oko 170.000 vozila na takav pogon.
Ako ste neodlučni kad treba odabrati autoplin, kada dizel ili benzin, neka vam godišnja kilometraža vašeg vozila bude polazišna točka pri donošenju odluke. Naime, za velike kilometraže najbolji izbor je dizelski motor ili benzinski motor s pogonom na autoplin, a ako prelazite znatno manje kilometara, odaberite benzinski motor.
Što je LPG, UNP ili CNG?
Ako na crpki vidite ikonu ili kraticu na kojoj piše LPG ili UNP, znajte da je riječ o istoj stvari, odnosno o autoplinu. Kratica LPG dolazi od engleskog naziva za ukapljeni naftni plin ("liquified petroleum gas“). Riječ je o smjesi ukapljenih ugljikovodika dobivenih preradom nafte ili frakcijskim izdvajanjem iz zemnog plina. Autoplin se ponekad još može označavati i oznakom propan-butan ili od talijanske kratice GPL (Gas di Patrolio Liquefatto).
Uz LPG, postoji zemni plin kakav se koristi i prilikom grijanja domova. Kratica mu je CNG (Compressed Natural Gas), a označava stlačeni prirodni plin, odnosno metan. No za razliku od Italije, u Hrvatskoj je samo oko 100 vozila na ovaj pogon i njegova uporaba kod nas je zanemariva.
Plin se isplati za godinu dana
Sve se više vozača odlučuje na ugradnju autoplina u benzince jer računice pokazuju da se takvo ulaganje može isplatiti za malo više od godinu dana. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, trenutna prosječna cijena litre benzina u Hrvatskoj je 9,25 kn, dizela 8,51, a autoplina samo 4,43 kn. To znači da, ako godišnje prelazite prosječno 15.000 kilometara, a vaš automobil troši oko 10 litara na 100 kilometara, godišnje možete uštedjeti i oko 7200 kuna u slučaju da ste se prebacili s benzinca ili oko 6100 kuna u slučaju dizela.
No treba uzeti u obzir trošak prilikom prepravka vozila s benzina na autoplin. Takav prepravak u prosjeku može koštati oko 6000 kuna za motore s četirima cilindrima, a za motore sa šest ili osam cilindara cijena ugradnje može porasti i na 12.000 kuna.
Osim toga, registracija vozila na autoplin malo je skuplja jer se plaća paušalni iznos od 550 kuna za cestarinu. To nisu mali troškovi, no unatoč njima, autoplin se dugoročno može isplatiti ako prelazite mnogo kilometara ili vozite automobil koji više troši.
Motor traje dulje
Prema nekim procjenama, motor u vozilu na plin može trajati i 35% dulje nego kao motor benzinca, a osim toga je tiši te mu je zvuk ujednačeniji. Zahvaljujući modernim sustavima ubrizgavanja plina, motori prilikom preinake više ne gube 10% svoje snage. Moderni sustavi imaju mogućnost adaptacije i plinsko računalno konstantno prilagođava plinske mape prema načinu vožnje i sukladno tomu precizno ubrizgava plin.
Što se tiče ugradnje spremnika za plin u vozilo, mana može biti ta što oduzima dio prostora prtljažnika, u koji se najčešće ugrađuje. Cilindrični spremnici mogu biti od 45 do 120 litara, a toroidalni od 22 do 70 litara. Također, neki proizvođači ne proizvode i ne odobravaju benzince s opcijom plina, pa ugradnjom takve instalacije možete izgubiti garanciju za novo vozilo. No s druge strane, prilikom prodaje rabljenog vozila automobili na plin ostvaruju više cijene upravo zbog prethodne investicije i manje potrošnje.
Oslobođeni su ekotesta
Isplativost autoplina ne mjeri se samo uštedom u potrošnji nego smanjenjem štetnih tvari u ispuhu. U usporedbi s klasičnim gorivima, izgaranjem autoplina ne stvaraju se čađa, dim i neugodni mirisi, zbog čega su vozila na autoplin oslobođena ekotesta na tehničkom pregledu.
U odnosu na benzin, istraživanja pokazuju da se vožnjom na autoplin u okoliš ispušta 75% manje ugljičnog monoksida, 85% manje čestica čađe, 40% manje dušikovih oksida te 10% manje ugljičnog dioksida. Također se smanjuje emisija toksina i kancerogenih tvari poput benzena i toluena do 96%.
I dok električna vozila i dalje imaju visoku cijenu te ih je malo na tržištu, vozila na autoplin i dalje su najbolja opcija ako tražite uštedu i očuvanje okoliša. Uz to, na tržištu automobila u ponudi je sve više vozila s već ugrađenim sustavom za autoplin, ali su i cijene instalacije sustava u benzince sve povoljnije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
