Obavijesti

News

Komentari 198

A gdje su reforme? 7 ključnih afera koje oni ne žele vidjeti

A gdje su reforme? 7 ključnih afera koje oni ne žele vidjeti
1

Uhljebljivanje stranačkih poslušnika, mahniti planovi ministra zdravstva, plašenje građana novim porezima, povećanje povlaštenih mirovina, afere ministara, napredovanja smijenjenih...

VIDEO

Andrej Plenković je, nakon prilično tragikomične vlade Tihomira Oreškovića, lako dobio izbore jer je odavao dojam da je čovjek koji će donijeti promjene.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:19

>>> Dijagnoza: Više ne reagiramo na nepravdu, kriminal, glupost

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Nakon godinu dana jedina očita promjena je inflacija afera, skandaloznih izjava političara i simptoma teških bolesti hrvatskog društva. Plenković je dosta toga naslijedio od “briljantnih” prethodnika, ali to mu nije opravdanje da barem ne pokaže kako suosjeća s građanima. A izjave o “interesantnim požarima” koji mu “nisu atraktivni”, mlake ili nikakve reakcije na afere koje izbijaju kao gljive poslije kiše, lutanja s poreznom politikom, oklijevanje s reformama nisu odlike lidera kakvim sam sebe voli smatrati.

Čini se kako Plenkovića i njegove ljude treba stalno podsjećati na probleme zemlje koju vode, pa upravo to i činimo. Ovih sedam poražavajućih skandala, afera i neslavnih poteza samo su odraz stanja u državi pred kojim Plenković voli zatvarati oči. Nažalost, ima ih još mnogo...

1. PLATI ILI UMRI, 2. DIO

Poskupljenjima želi zakrpati rupu u zdravstvu

ministri

Mandat ministra Darija Nakića na čelu zdravstvenog sustava bio je prilično zastrašujuć jer je malo nedostajalo da nam uvede tzv. nadstandard te da zdravlje postane roba za koju mnogi ne bi imali novca. Taj plan je u narodu dobio naziv “Plati ili umri”. Dolazak Milana Kujundžića, umjesto olakšanja, postao je nastavak agonije. Teren je pripremio opetovanim izjavama o golemom dugu te o nasušnoj potrebi da se poveća prihod u sustavu i tako namaknu tri milijarde kuna koje nedostaju. Kroz ministrove se žalopojke dalo iščitati da se razmišlja o privatizaciji HZZO-a te o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ideju je obrazlagao time da će se, ako se ne poveća prihodovna strana, sustav praktički urušiti te da će građani ostati bez dosadašnje razine zdravstvene usluge. Spominjalo se i uvođenje imovinskog cenzusa te mogućnost većih izdavanja za osnovno osiguranje. Ukratko, svaka ideja koju je ministar plasirao odnosila se isključivo na udar na građane.

Ne zaboravimo da svi zaposleni izdvajaju iz svoje bruto plaće 15,5% za zdravstvo te da velik broj ljudi, u strahu od troškova liječenja, plaća dopunsko osiguranje. Ali nismo od ministra čuli nijednu konkretnu ideju o kontroli trošenja i racionalnijoj raspodjeli novca te o tome da na čelu bolnica gubitaša sjede oni koji ne znaju posao. Nakon kritika smislio je novi, nadrealan plan: oporezivanje mobitela, koje smatra luksuzom. Plenković je jučer obećao da neće biti novih poreza i da će Vlada zdravstvu “pristupiti na cjelovit način”.

2. PLENKI, UHLJEBI NAS

Program zapošljavanja 'Iz stranke na posao'

Ova vlada je tek počela s imenovanjima novih direktora i dužnosnika, a već je srušila rekord. Plenkovićeva vlada ima 153 dužnosnika s plaćama od 13.000 do 20.000 kuna.

Među njima se nalaze stranački zaslužnici kojima je trebao posao ili kako bi se zadovoljili koalicijski partneri. Majda Burić, Josipa Rimac, Josip Salapić, Juro Martinović, Mile Horvat samo su neki od dužnosnika koji bi teško postali državni tajnici bez stranke. S druge strane, za direktora Fonda za zaštitu okoliša imenovan je Dubravko Ponoš (HNS), koji u tri godine nije uspio završiti projekt Zagreb na Savi.

Zadnji podaci Eurostata pokazuju da država na administraciju troši skoro 20 posto svih prihoda, što je gotovo više od 50 posto od prosjeka! Do polovice ove godine ukupni broj javnih i državnih službenika i namještenika narastao je na 232.240 ljudi, što je za 2200 ljudi više nego na kraju 2015. godine. Uz to, u lokalnim upravama, njihovim tvrtkama i ustanovama radi još više od 200.000 ljudi. Premijer Plenković je povećao proračun svog ureda za četiri milijuna kuna jer smatra da novca ima. Reformu skupog aparata i teritorijalni preustroj više nitko ne spominje jer je država uljuljškana u blagi rast gospodarstva. Skupa i neučinkovita administracija je jedan od uzroka viših poreza. Imamo Vladu s najviše ministara u cijeloj EU. A oni su otpustili remen. Ove godine će potrošiti 126 milijardi kuna, čak devet milijardi kuna više nego 2015.

3. ZEMLJA NAM JE NA DNU EU

Svi znaju, samo se naši političari prave neuki

Unatoč stalnim političkim obećanjima kako će maksimalno rasteretiti poslovanje i rad, to se ne događa. Hrvatska ili stagnira ili nazaduje, a sve tranzicijske zemlje od kojih smo nekad bili bogatiji nas prestižu.

Politika na to jednostavno zatvara oči. U zadnjih šest godina Estonija, Litva, Poljska i Slovačka su rasle između 20 i 25 posto. Prosjek EU je 18 posto. I oni ispod prosjeka, poput Rumunjske, Češke, Latvije, Bugarske i Mađarske, digli su se više od 10 posto. A Hrvatska? E mi smo pali jedan posto. Jučer objavljeni podaci pokazuju da se nismo u godinu dana maknuli sa 74. mjesta po konkurentnosti od 137 zemalja. Po ekonomskim slobodama smo na dnu ljestvice od svih ranije navedenih zemalja koje napreduju, kao i po fleksibilnosti tržišta rada. Od nas je siromašnija samo Bugarska u cijeloj EU, ali i oni bi nas sljedeće godine mogli prestići. Gledamo u leđa zemljama za koje smo nekad bili razvijeni zapad, ali naši političari u zadnjih sedam godina uvijek nalaze opravdanje za nerad. Oni to ne vide, njima je ionako dobro. A to što sve više mladih ljudi odlazi samo je tema za političko potkusuravanje, ne i stvarne mjere koje bi to zaustavile.

4. POREZNA POLITIKA: ODERI IH!

Svi obećavaju niže poreze, a na vlasti ih ipak podignu

Hrvatska je visokooporezovana zemlja kad se uzmu ukupna davanja koja građani plaćaju. Čak 72,8 milijardi kuna od 121 milijarde kuna prihoda državnog proračuna dolazi od neke vrste poreza.

U zadnjih sedam godina, koliko slušamo da je potrebno porezno rasterećenje, samo su dvaput blago omogućeni manje oporezivanje plaća i nešto manji porez na dobit. Sve ostalo konstantno raste. Najviše novca dolazi od PDV-a koji je dignut na 25 posto, ali uveden je i porez na štednju, izuzete su olakšice za kupnju prvog stana, a trošarine na benzin i cigarete podignute su svaki put kad nedostaje novca. Hrvatska je jedna od rijetkih država koja nema niži porez na hranu kako bi se građanima osigurale glavne živežne namirnice.

Kad se pogleda zašto je isti proizvod jeftiniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, treba uzeti u obzir da Njemačka ima PDV od 19 posto, a na hranu sedam posto! Usporedbe Eurostata pokazuju da si samo bogatije države mogu priuštiti i nešto veće poreze, ali mi smo uveli poreze kao kod najrazvijenijih poput Danske, a kupovna moć je ostala ista. Visoki porezi sprečavaju novo zapošljavanje i smanjuju novac koji ostaje u džepu građanina. Porezna rasterećenja su ostala samo obećanja u kampanjama.

5. LOBIRA ZA PRIVATNI DŽEP

Ministrice u aferi od čak milijardu eura

Snažno lobiranje potpredsjednice Vlade za jedan privatni projekt koji vodi muž njezine kolegice bi svugdje u svijetu izazvalo sumnju i propitivanje. Pogotovo kad bi zbog projekta, ako se ikad napravi, svi građani plaćali još skuplju struju jer je država odlučila poticati i gradnju termoelektrana na plin.

Afera s megatermoelektranom na Perući kod nas se svela tek na prepucavanje. Radi se o projektu vrijednom milijardu eura koji bi značajno promijenio Cetinsku krajinu. Dio znanstvenika je, poput Mislava Cvitkovića s Instituta “Ruđer Bošković”, osim toga, upozorio na niz nepovoljnih ekoloških posljedica, od štetnih čestica, zagrijavanja rijeke koja je izvor pitke vode pa do toga da će se uništiti mala, ekološka proizvodnja. Potpredsjednica Vlade Dalić je sve opravdala interesom investitora i energetskom neovisnošću, kao da u istoj Vladi kao i ona ne sjedi ministrica Marija Pejčinović Burić, čiji će suprug kao investitor imati direktnu korist od gradnje. Neshvatljivo je i da se Dalić tako svrstala na stranu investitora te da je na čelu povjerenstva koje odlučuje hoće li termoelektrana uopće biti strateška i prije nego što je uopće odobrena studija utjecaja na okoliš!

6. OKALJANI ČELNICI POLICIJE

Skandalozni izbor ljudi koji su stup društva

Policajac je ogledalo države, često ističe sindikalac Dubravko Jagić u borbi za bolje uvjete rada i kvalitetniju opremu kolega. Ako je policajac ogledalo države, onda bi njihovi šefovi trebali biti ono najbolje s čim država raspolaže u tom području.

Iza njih ne bi smjelo biti skandala ili repova. A to baš i nije slučaj. U 18 policijskih uprava prošli tjedan predstavljeni su novi načelnici. Među njima je i Josip Biljan, načelnik PU ličko-senjske, koji je 2015. s 1,54 promila autom umalo pokupio mladi par. Tu je i Alen Klabot koji je preuzeo PU istarsku, a koji je prije dvije godine smijenjen s mjesta zapovjednika ATJ Lučko jer je službeno vozilo koristio na vjenčanjima dviju kćeri. Prošle godine vraćen je na posao, a ove je još i napredovao. Iza još nekolicine bilo je sumnji u korupciju koje su nakon višegodišnjih izvida odbačene. Ljudi su stručnjaci, tvrde u MUP-u. E, moj Jagiću, nažalost si u pravu. Kad se k tome doda i niz slučajeva policajaca ogrezlih u korupciju, kao i da iz policije u potocima cure povjerljive informacije zbog kojih bi ljudi lako mogli ostati bez glave, jasno je da njihov slogan “Sigurnost i povjerenje” dio građana smatra samo lošim vicem.

7. SEBI SU POVEĆALI PENZIJE

Građanima manje mirovine, a njima veće

Hrvatska je zemlja paradoksa. Pa se tako u tom apsurdistanu može dogoditi da Vlada digne povlaštene mirovine za 10 posto zastupnicima, sucima i akademicima iako oni u prosjeku primaju 8500 kuna kuna mjesečno za svoj “minuli rad”. Time je sadašnja garnitura i sebi osigurala u prosjeku 850 kuna više mirovine.

Za njih i ostale kojima su povlaštene mirovine iznad 5000 kuna Vlada je bez problema osigurala 350 milijuna kuna. Istodobno, prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2500 kuna, a čak 147.000 ljudi živi s crkavicom od mirovine manjom od 2000 kuna. Sasvim hladno i birokratski, Vlada je najavila ukidanje i dodatka za 27 posto onima koji su bili natjerani u drugi stup, pa mirovinu trebaju primati iz oba mirovinska stupa. Strojovođi rođenom 1962. godine koji danas ide u mirovinu zbog beneficiranog radnog staža tako su oduzeli 1600 kuna. Svi rođeni nakon 1962. godine dodatno će osiromašiti, primjerice, oni koji su trebali dobivati ionako mizeriju od 2330 kuna izgubit će dodatnih 500 kuna. Problem će eskalirati sljedeće dvije godine. Iz Ministarstva rada samo poručuju da rade analize i traže rješenje kako hrvatski umirovljenici ne bi doživjeli novu nepravdu.

A koja je terapija?

Reforme koje se neće svesti na zavlačenje ruke u džep građana. Učinkovitiju upravu u kojoj će raditi sposobni, a ne podobni. Poštene političare. Obrazovanje koje neće biti štrebanje, nego priprema za život. Poštenu plaću za pošteni rad. Mirnu starost nakon 35 godina hranjenja proračuna.

Više od 150.000 građana u zadnjih nekoliko godina nije to moglo dobiti u Lijepoj Našoj. Otišli su. Sad pune svojim radom proračune Njemačke, Irske i Austrije. Nisu uspjeli dobiti ono osnovno za što je svaka država osnovana i ono čemu bi trebala služiti. Društvena apatija i nezadovoljstvo su direktna posljedica iskustva. Za koga god glasali u zadnjih 20 godina, nakon završetka rata, nije im osigurao te osnovne postulate. Građanski odgoj i politička kultura se kod nas zatire umjesto da se zalijeva, a to dovodi do daljnje neobrazovanosti koja omogućuje manipulaciju. Lijek za sve su poštene, cjelovite reforme. U kojima će građani moći vidjeti da država radi za njihovo bolje sutra. U kojima će vidjeti da njihov novac od poreza neće odlaziti na putovanja, uhljebljivanje stranačkih kadrova i nove automobile dužnosnika, dok istodobno država kuka kako nema novca i sve poskupljuju dizanjem poreza.

Traženje toliko proklamiranog zajedništva je iluzorno kad ono postaje samo opravdanje za stranku koja je trenutačno na vlasti. Politika mora raditi na vraćanju povjerenja građana, na političkoj kulturi koja neće dopustiti ni najmanje sumnje na korupciju, toleriranje grabljenja iz proračuna u vlastiti džep... Leđa onih 1,2 milijuna zaposlenih ne mogu podnijeti teret glomazne i skupe države koja ne želi promijeniti status quo. Ne mogu podnijeti državu u kojoj svaku nužnu reformu, poput one obrazovanja, blokiraju ideološki ratovi. Ovi lijekovi nisu skupi. Nisu niti nedostupni. Oni su tu, pred nosom, i ako je politici stalo do naroda, onda će ih konačno i primijeniti.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 198
VIDEO

Majka ostavila auto iza štale? Kopa se blizu kuće, stiže sve više policije i vatrogasaca
TRAŽE MALENU DANKU (2)

Majka ostavila auto iza štale? Kopa se blizu kuće, stiže sve više policije i vatrogasaca

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora. Djevojčicu traži stotine ljudi, od volontera, policije, Gorske službe spašavanja, helikoptera...

Susjedi nestale curice: 'Što je obitelj radila ovdje?! Pa nisu bili godinama tu. Sve je zapušteno'
MAJCI VJEŠTAČE MOBITEL

Susjedi nestale curice: 'Što je obitelj radila ovdje?! Pa nisu bili godinama tu. Sve je zapušteno'

Mještani kažu kako obitelj Ilić godinama nisu viđali u susjedstvu. Kažu kako u toj vikendici već godinama nikoga nema, objekt je zapušten pa susjedima nije najjasnije zašto je obitelj sa sobom tamo povela djecu
Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju
ZBOG NOVIH SAZNANJA?

Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju

Nekoliko pripadnika policije iskopava prostor ispred štaglja gdje je djevojčica Danka Ilić nestala prije dva dana. Pretražuje se teren kako bi se pronašao bilo kakav trag