'Ako je Irska zadovoljna, trebali bi biti i ostali čelnici EU-a'

Ako je irska vlada zadovoljna s novim dogovorom postignutim između pregovarača EU-a i Velike Britanije, onda bi ostali čelnici zemalja članica trebali to podržati, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković prije početka sastanka na vrhu EU-a.

"Ukoliko je irska vlada zadovoljna ovim dogovorom, moj je dojam da će većina država članica prihvatiti taj sporazum", rekao je Plenković ne isključujući mogućnost da se dogovor ratificira do 31. listopada kada je predviđen izlazak Velike Britanije, "iako je sve malo na knap".

"Tehnički gledano, ako zastupnički dom u Londonu potvrdi ovaj sporazum, tehnički se sve može izvesti u narednih nekoliko dana", dodao je.
Plenković je rekao da je na sastanku Europske pučke stranke, koji je prethodio samitu EU-a, razgovarao s irskim premijerom Leom Varadkarom.
"Čini mi se da je ovo razuman dogovor jer sam o tome razgovarao s Varadkarom, da taj dogovor neće stvarati poteškoće u svakodnevnom životu na irskom otoku, a da će se stvari koje budu otvorene rješavati u hodu, što je također dobro", rekao je Plenković.

OSTAJU UPITNICI... Brexit u zadnji čas: Johnson se dogovorio, ali tu priči nije kraj

Ponovio je stajalište Hrvatske da je izlazak Velike Britanije loš.
"To nije samo politički loše, to je povijesni poraz koji će sigurno imati posljedice na dugoročno funkcioniranje EU-a", rekao je Plenković dodajući da se ne radi o tome da izlazi bilo koja zemlja, nego država koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearna sila, prvak slobodne trgovine.
"Iako nije uvijek bila konstruktivna, njezino članstvo sigurno nije oslabilo Uniju nego ju je jačalo. Odlazak Velike Britanije nije nešto što će se tek tako pozdraviti, kao: dovršili smo konačnu tu sagu i idemo dalje. Postoje dublje posljedice", rekao je.

Pregovarači EU-a i Velike Britanije postigli su u četvrtak, nekoliko sati prije početka samita EU-a, novi dogovor kojim je najsporniji dio za London, "backstop" zamijenjen novim pristupom.
Novim dogovorom promijenjen je "najbolji i jedini mogući sporazum", kako su europski dužnosnici nazivali sporazum o razvodu postignut u studenome prošle godine s tadašnjom premijerkom Theresom May. U odnosu na taj sporazum promijenjen je protokol koji se odnosi na Sjevernu Irsku, a sve druge odredbe su ostale iste.
Za Veliku Britaniju najsporniji element, zaštitni mehanizam za izbjegavanje tvrde granice na irskom otoku, sada je zamijenjen novim pristupom.

SPORAZUM O BREXITU Irci pozdravili dogovor: 'Ovo je dobro za Irsku i Sjevernu Irsku'

Revidirani protokol o Sjevernoj Irskoj štiti "sveotočnu ekonomiju" na irskom otoku, mirovni sporazum na Veliki petak u svim njegovim dimenzijama i čuva integritet jedinstvenog tržišta, rekao je glavni europski pregovarač Michel Barnier.
Po novom dogovoru, Sjeverna Irska ostat će usklađena s ograničenim setom pravila EU-a kako bi se izbjegla tvrda granica na otoku: primjenjivat će se europski zakoni o robama, sanitarna pravila i veterinarske kontrole, pravila o poljoprivrednim proizvodima, porezu na dodanu vrijednost i trošarine za rebe, pravila o državnim potporama.

Plenković o proširenju: pravila se ne mogu mijenjati dok utakmica traje

Pravila se ne mogu mijenjati dok traje utakmica, komentar je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na zahtjeve da se promijeni metodologija pristupnih pregovora prije nego se odobri početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Ne mogu se pravila mijenjati dok se utakmica igra. Ne mijenjaju se. Nova, revidirana metodologija proširenja koju sugerira prvenstveno Francuska dovest će u različiti položaj trenutačne pregovore koje vode Srbija i Crna Gora i one koje će eventualno voditi Sjeverna Makedonija i Albanija, a tek možemo zamisliti što će biti s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. O tome treba raspravljati, ali mijenjati pravila u hodu nije dobro", rekao je Plenković prije početka sastanka na vrhu zemalja članica EU-a.

Šefovi država ili vlada članica EU-a na svom samitu će razgovarati o prijedlogu da se sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom otvore pristupni pregovori, odnosno da im se odredi datum za početak pregovora. Riječ je o neuobičajenoj pojavi jer se pitanje proširenja obično rješava na nižim razinama, veleposlaničkoj ili eventualno ministarskoj.
Međutim, ministri za europske poslove zemalja članica na svom sastanku u utorak nisu uspjeli postići suglasnost zbog protivljenja Francuske, koja traži odgodu te odluke dok se ne dogovori nova metodologija pristupnog procesa. 

Sve zemlje osim Francuske podržavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, koja je zbog toga čak pristala promijeniti i službeno ime zemlje, dok manji dio članica ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom. Na ministarskom sastanku nije prihvaćen ni prijedlog da se te dvije zemlje razdvoje, kako bi barem Sjeverna Makedonija dobila zeleno svjetlo, ali ni to nije prošlo jer većina članica smatra da obje zemlje zaslužuju početak pregovora. Ali, to malo vrijedi jer je za svaki korak u procesu proširenja potrebna suglasnost svih zemalja članica.

"Europska komisija je vrlo jasno preporučila otvaranje pregovora i da je za to sazrelo vrijeme. Mi smatramo da je ovo pitanje kredibiliteta cijeloga procesa", rekao je Plenković, ponavljajući da Hrvatska podržava otvaranje pregovora s obje zemlje.
 "Sada se dobro vidi koliko je dobro da je Hrvatska ušla u EU s obzirom na sve ovo što se mijenja", rekao je Plenković.
 Dodao je da po "onome što zna, nije previše optimističan" da će doći do pozitivne odluke za dvije zemlje.