Keleminec nakon govora poveo skandiranje 'Za dom spremni'

14.15 - Dražen Keleminec (A-HSP) pojavio se u Srbu na prosvjedu i održao govor u kojemu je antifašistički skup u Srbu nazvao "balom vampira", a zatim je poveo skandiranje pozdrava "Za dom spremni".

13.45 - Pupovac je u svom govoru u Srbu poručio: Oni kojima je današnji dan kontroverzan neka pročitaju tekst Goldsteina. Mi ne spadamo među ekstreme, mi želimo normalan život.

13.00 - Prosvjednice su se potom same udaljile sa skupa, bez prisile policije.

12.56 - Skupina prosvjednica s hrvatskim zastavama, koje navode da su iz udruge "Žene u Domovinskom ratu", ometala je govor bivšeg predsjednika Mesića Thompsonovom pjesmom, javlja N1. 

12.50 - Nikola Budija iz udruženja Savez antifašističkih boraca iz Zadra osudio je predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović jer je s Pantovčaka izbacila Titovu bistu.

12.28 - Policija je okupljene prosvjednike ogradila ogradom i ne da im da priđu sudionicima obilježavanja ustanka. 

12.25 - Počelo je obilježavanje Dana ustanka, a stigao je i Stjepan Mesić.

12.15 - General hrvatske vojske i saborski zastupnik Željko Glasnović grubo je napao predsjednika Antifašističke lige Zorana Pusića ustvrdivši da je moralna nakaza, da svojim prisustvom na antifašističkom skupu veliča velikosrpsko-četničko-imperijalističku agresiju, a svojim djelovanjem brani da do hrvatskog naroda dođe istina. Također je rekao da je zbog te velikosrpske politike na ovim prostorima od 1912. do 1990-ih godina ubijeno 500 tisuća ljudi.

12.00 - Predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava, Dražen Keleminec, nakon pregovora s policijom i pružanja pasivnog otpora, odlučio je ipak ući u autobus za Borićevac gdje će prisustvovati služenju svete mise za žrtve, javlja Dnevnik.hr.

U Donjem Srbu počelo je okupljanje sudionika antifašističkog skupa u organizaciji SABA I SNV-a  kojim se obilježava 75. obljetnica ustanka naroda Like , koji treba početi u podne u podnožju velikog partizanskog spomenika gdje je, na današnji dan prije 75 godina, nakon više tjedana ustaške represije, stanovništvo ličkog kraja podiglo ustanak.

Međutim, prosvjedni skup organizira i Autohtona HSP kojeg vodi potpredsjednik A HSP-a Vladimir Kinđerski, a koji je Hini uoči skupa rekao da će to biti "mirno okupljanje, samo da bi se ukazalo na činjenicu da je SNV-ov skup eklatantni povijesni falsifikat".

Prema informaciji glasnogovornika zadarske policije Elisa Žodana pripreme i osiguranje oba skupa odvijaju se prema planu, nije došlo do uhićenja niti jedne osobe te je zanijekao da su igdje na području PU zadarske prosvjednici blokirali cestu.

Naime, proširila se vijest da policija nije propustila jedan autobus prosvjednika za skup A-HSP zbog toga što imaju majice sa neprihvatljivim obilježjima te da su oni izašli iz autobusa i zaustavili promet.

Keleminec: Uhitit će me po nalogu Pupovca

Predsjednik A-HSP Dražen Keleminec je još u Bruvnu, gdje su članovi A- HSP formirali kolonu automobila i dva autobusa za zajednički odlazak na prosvjed u Srb, rekao novinarima kako očekuje da će ga pred Srbom uhititi i to po nalogu, kako je rekao, "ministra unutarnjih poslova Milorada Pupovca". Upitan je li to lapsus, odgovorio je da nije jer da je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija jer "Pupovac dobiva veliki novac kad plaća po 200 kuna svakom od sudionika proslave u Srbu i trošak puta iz Srbije i BiH "i to svima onima koji su vršili agresiju na Republiku Hrvatsku".

Predsjednik A-HSP javno je pozvao Hrvatice i Hrvate da s hrvatskim barjacima dođu na "prosvjed protiv svih onih koji danas pod krinkom antifašizma dozvoljavaju slavlje četničkih zločina, protiv onih koji veličaju ideologiju Velike Srbije i četničkih zločina nad nedužnim Hrvatima Brotnje i Boričevca i drugih Hrvata  na području Like od 27. srpnja 1941. nadalje, ali protiv onih koji podržavaju agresiju na Hrvatsku koja je započeta 25. srpnja 1990.  mitingom četnika u Donjem Srbu i huškaškim govorima Šešelja i Raškovića".

Nasuprot tome SNV, čiji je predsjednik Milorad Pupovac, dopisom se uoči skupa pisano odredio prema zločinima nad Hrvatima u hrvatskim selima Brotnja i Boričevac, uz naglasak da se "većina srpskog stanovništva nije opredijelila za četnike, već za partizane".  Sasvim je jasno, piše SNV, da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka i da je ustanak bio jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje. Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27. srpnja 1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj. Četiri godine nakon početka ustanka, bratstvo i jedinstvo Srba, Hrvata i drugih naroda toj je borbi donijelo pobjedu. Oružane borbe su počele u vidu masovnog narodnog ustanka, a ne partizanskog načina ratovanja.

Dakle, za razliku od ostalih krajeva Hrvatske i Bosne, u kojima je antifašistički otpor nastajao od malih logora i borbenih grupa do brojnijih četa i odreda, u drvarskom kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak se dogodio stihijski i odjednom, kao općenarodni otpor ustaškoj represiji.

SNV: Stradanja su '41 mogla biti još i veća

Puna kontrola nad postupcima raznih grupa naprosto nije bila moguća, piše u dopisu SNV-a, posebno kada se uzme u obzir da je diferenciranje ustanika na pročetnički orijentirane i na tzv. gerilce (partizane) bila proces koji je trajao neko vrijeme. Sve su to bili uzroci zločina nad Hrvatima i muslimanima. Na žalost, takvih je osvetničkih postupaka tokom ustanka bilo na više mjesta. Više je navoda u kojima se spominju zločini koje su počinili četnici i dio partizanskih snaga poput ubojstva 37 članova/ca obitelji Ivezić iz Brotnje 28. srpnja.  Njihove kuće su opljačkane i uništene. Unatoč nastojanjima Gojka Polovine da spriječi osvetništvo i upozori Boričevljane, u Boričevcu je 2. kolovoza  pobijeno 55 Hrvata koji se nisu, poput brojnih svojih sumještana, sklonili u Kulen Vakuf. Pod izlikom da je veći dio stanovnika sela sudjelovao u zločinima počinjenim u Suvaji, svi su do jednoga poubijani, a cijelo selo je spaljeno.

Najveća osvetnička ubijanja hrvatskih i muslimanskih seljaka i građana dogodila su se u rujnu, prilikom napada ustanika na Kulen Vakuf. Sigurno je da bi osvetničkih akcija bilo i više, piše SNV zaključno, da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane, a ne za četnike. U protivnom, hrvatsko i muslimansko stanovništvo bi već u toku rata bilo izloženo znatno širim reperkusijama koje su zagovarali veliki dijelovi četničkog pokreta.

U bivšoj je državi 27. srpnja bio službeno 'Dan ustanka naroda Hrvatske', ali je, nakon osamostaljenja Hrvatske, taj praznik ukinut i kao zamjena uveden Dan antifašističke borbe , hrvatski državni blagdan koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.

HSP osuđuje obilježavanje ustanka

- Paljenjem svijeća u svim gradovima, županijskim središtima u Hrvatskoj prisjećamo se nevinih žrtava, djece, žena i muškaraca pobijenih u etničkom čišćenju s elementima genocida provedenim nad nesrpskim stanovništvom i istočnoj Lici i jugozapadnoj Bosni u četničko-komunističkom pokolju koji je započeo 27. srpnja 1941. godine i trajao do rujna 1941. godine kada su tzv. ustanici predali prostor na upravljanje talijanskim fašistima.

Predsjednik HSP-a Daniel Srb je zajedno s članovima isto učinio dana u Osijeku na križanju Europske avenije (nekada generalisimusa Staljina) i Ulice Ivana Mažuranića.  U izjavi za medije  naglasio je  da  danas prosvjedujemo zbog proslave pokolja, ali i skrivene proslave tzv. Srpskog sabora koji se održao 25. srpnja 1990.  godine u Srbu na kojem su donesene odluke koje su vodile budućem formiranju SAO Krajine.

- Od svih dužnosnika u Hrvatskoj tražimo da se prestane financirati, te da se zabrani slaviti tragičan pokolj iz naše nedavne prošlosti” – glavni je naglasak izjave predsjednika HSP-a.