'Austrija daje 11 puta više za prevenciju, a farmaceuti daju prioritet profitu, a ne zdravlju'

Rajko Ostojić, bivši SDP-ov ministar zdravstva kandidirao se kao jedini nezavisni kandidat za Europski parlament na Fair play listi 9 uz Matiju Posavca i Valtera Flegu. Ostojić se na taj potez odlučio kad je, kaže nam, vidio najnovija europska izvješća o očajnim ocjenama hrvatskog zdravstva.

- Prema Eurostatu Hrvatska izdvaja za prevenciju samo 50 eura što je 11 puta manje nego Austrija, a podsjećam da je 1 euro uložen u prevenciju ekvivalent 10 eura uloženih u kurativu. Prema Europskom zdravstvenom indeksu, Hrvatska je u posljednjih 8 godina pala za 9 mjesta s 15. na 24. mjesto. To je pravi slom hrvatskog zdravstva prema uglednim europskim izvješćima. Ako to nije motiv, onda ne znam što bi bio – djelovati iz Europskog parlamenta, kada naš Sabor nema sluha - navodi.

U EP se planira boriti za bolju prevenciju, veća prava i informiranost pacijenata te svima dostupnu zdravstvenu zaštitu.

- Ukratko, za zdravlje u svim politikama, od obrazovne, preko gospodarske, poljoprivredne, pa do poticanja inovacija. Europa funkcionira kao federacija u smislu jedinstvene trgovinske politike i kao konfederacija, primjerice, u vanjskoj politici. A zdravstvo je nigdje. Zdravstvo Europske unije je tipičan složenac svega i svačega, musaka. Stoga je došlo vrijeme da se ozbiljno poradi ideji prava na zdravlje svima i za sve te da EU prestane biti puki zbroj svojih zemalja članica nego da se uspostavi Europska zdravstvena unija (European Health Union – EHU), u pravom smislu riječi - ističe Ostojić.

'Ogroman je problem što su nam djeca peta najdeblja u Europi'

Uz zadržavanje modela međugeneracijske solidarnosti treba, navodi, više primijeniti model prikupljanja sredstava kroz, primjerice, direktno izdvajanje većih financijskih sredstava u zdravstvenu blagajnu od strane dijela nezdrave prehrambene industrije, koja u svojim proizvodima ima značajno više prekrivenih šećera i prekrivenih soli.

- Oni direktno štete zdravlju ljudi i to treba razotkriti. Te mjere treba shvatiti kao solidarni doprinos, a ne kao porez na uspješne. Također, ogroman problem je i što su naša djeca peta najdeblja u Europi i stoga ne čude podaci o incidenciji i prevalenciji masne jetre u Hrvatskoj. Kako su poslušali NATO, tako će morati poslušati i novi EU parlament. Izvršiti ću pritisak iz EU parlamenta da Hrvatska dosegne barem EU prosjek izdvajanja za zdravstvo. Podsjećam, da problem koji se može riješiti novcem, uistinu i nije problem. Barem ja kao liječnik, nažalost, to svakodnevno vidim - kaže Ostojić.

U hrvatskom zdravstvu problem je dodaje, privatni monopol nekih povlaštenih privatnih hrvatskih klinika.

- Kad sam kao ministar zdravstva zatvorio odljev javnih sredstava iz HZZO u privatne džepove, neke tzv. privatne klinike su otišle u stečaj. Zašto? Jer su 95% prihoda ostvarili iz HZZO-a. To i nisu bili pravi privatnici. S druge strane, pravi privatnici su dobrodošla konkurencija javnom zdravstvu. To apsolutno pozdravljam. Konkurencija vas prisiljava na veću kvalitetu i bolje kompetencije. Podržavam da liječnici rade popodne ili vikendom u hrvatskim javnim bolnicama. Od toga će svi imati koristi, i pacijenti, i doktori, i bolnice - dodaje.

'Farmaceutski sektor nerijetko pogoršava zdravstvene nejednakosti'

Da bi se zdravstveno stanje nacije poboljšalo te povećala stopa preživljenja od karcinoma, ključne su dodaje prevencija i edukacija te egzaktno praćenje kliničkih ishoda liječenja.

- Trenutna struktura farmaceutskog sektora nerijetko pogoršava zdravstvene nejednakosti dajući prioritet profitu nad zdravljem stanovništva. To dovodi do izrazito agresivnog marketinga te zanemarivanja bolesti koje nisu profitabilne. Također, u Europskom parlamentu ću tražiti ne samo strožu regulaciju marketinga farmaceutske industrije, nego i marketinga dostupnosti štetnih prehrambenih proizvoda uz kontinuirane kampanje koje promiču zdrave stilove života - navodi.

U Hrvatskoj je kaže, značajan problem manjka medicinskih sestara.

- Zato treba intenzivnije nastaviti specijalizacije medicinskih sestara, koji je već počeo Hrvatskoj iz hitne medicine. Slične projekte edukacije treba odmah proširiti i u drugim djelatnostima, primjerice primalje, interna medicina, kirurgija, patronaža... Međutim, istodobno zakonski ih maksimalno zaštiti povećavajući njihove ovlasti u odnosu na trenutačne, jer bi bili u prekršaju unatoč dodatnoj edukaciji i kompetencijama. I naravno, sukladno novim znanjima i odgovornostima značajno im povisiti plaće smatra Ostojić.