Mjerama koje smo na proljeće poduzeli, spasili smo radna mjesta u hrvatskoj ekonomiji i učinili da hrvatska ekonomija funkcionira i dalje. Ovim setom mjera idemo korak dalje, rekao je ministar Ćorić
O MJERAMA POMOĆI
Bago: 'Ne može država podržati sve restorane do kraja godine', Zorić: 'Svi smo u istom brodu...'
Hrvatska je uz mjere za sprječavanje širenja zaraze donijela i mjere za pomoć gospodarstvu. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je za HRT-ovu emisiju Otvoreno kako vjeruje da će i ove mjere, poput onih donesenih na proljeće, biti efikasne.
- Mjerama koje smo na proljeće poduzeli, spasili smo radna mjesta u hrvatskoj ekonomiji i učinili da hrvatska ekonomija funkcionira i dalje. Ovim setom mjera idemo korak dalje, obzirom da smo bili primorani zbog zaštite života i zdravlja naših građana, neke od sektora jednostavno ugasiti. S druge strane, bili smo primorani reagirati. Mislimo da će nadoknada troškova s jedne strane i kovid krediti s druge, mogu pokriti sve one rupe koje su ovim mjerama nastale - istaknuo je Ćorić dodavši kako kalkuliraju da će se između 80 i 100 tisuća radnika i preko 25 tisuća pravnih osoba javiti za mjere.
Kaže da je u pitanju iznos od 580 milijuna kuna na razini 12. mjeseca te 250-300 milijuna kuna za komunalije.
Dodao je da će i tvrtke koje su registrirane u siječnju ili veljači, dakle prije proljetnog lockdowna biti obuhvaćene mjerama pomoći.
- Kada govorimo o mjeri za spašavanje radnih mjesta, odnosno o mjeri 4 tisuće kuna bitno je da prije svega da firma radi u proteklom mjesecu kako bi se mogli referirati na određeno vremensko razdoblje. Jedini koji nisu obuhvaćeni ovom mjerom su oni koji su počeli raditi jučer, a vjerujemo da takvih nije puno - kaže Ćorić dodavši da se isto odnosi i na komunalije. Ističe da je jedini uvjet pad prihoda.
Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kaže da SDP nije zadovoljan Vladinim mjerama i to iz više razloga.
- Ovdje je trebalo unaprijed komunicirati mjere, dakle što se događa ako dođemo do određenog broja zaraženih, hospitaliziranih i onih na respiratoru. Uz to je trebalo povezivati i nastavak ove mjere od 4 tisuće kuna za plaću zaposlenika, ali je trebalo i poduzetnike koji redovno plaćaju svoje zaposlenike nagraditi kako bi se pokazalo da država stoji iza njih, što znači da im je trebao biti supstituiran dio prihoda u istom mjesecu prošle godine - rekao je.
Smatra kako je uz to trebalo vezati i srednju mjeru odnosno smanjiti stopu PDV-a za vino, kavu, sokove, ne za žestoka pića, kako bi taj sektor mogao predahnuti.
Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović, ističe da je ugostiteljski sektor prošli tjedan izdao 170 milijuna kuna fiskaliziranih računa što bi bilo oko 500 milijuna kuna u naredna tri tjedna koliko je najavljeno da će mjere trajati.
- Hrvatska je zemlja dužnik. Sve što radimo, radimo na tragu duga i zadužujemo našu djecu i unuke. To treba znati i treba raditi vrlo, vrlo oprezno. Mi kad razgovaramo o tome koje su mjere važne, ispada da je ugostiteljstvo najvažniji segment u Republici Hrvatskoj. Ono je prekapacitirano i preogromno je za hrvatske građane. Ono je predimenzionirano, i mi sad u čekanju za sljedeću kunu to trebamo plaćati. Jedan dio toga trebamo plaćati, i o tome moramo voditi brigu, ali hrvatskih izvoznika je preko 450 tisuća, a ako ne budemo mogli izvoziti, onda će sve o čemu razgovaramo predstavljati jednu smiješnu prošlost u kojoj govorimo kako trebamo ugasiti vatricu, a kuća nam gori. Koje su to mjere da zaštitimo gospodarstvo? Njemačka će u ovoj dati 100 milijardi eura u gospodarstvo. Pitanje je koliko mi imamo u proračunu za 2021. godinu i 2022. godinu. Kod njih se ne radi o pomoći turizmu, već izvoznom gospodarstvu. Uzmite automobilsku industriju koja kod nas nije snažna, ali doživljava pad od 20 do 30 posto. Oni se snalaze tako da rade uštede i smanjuju plaće. Ti ljudi sa svojim radnicima podnose određeni teret. Prevelik je broj restorana i kafića, ne može ih država sve podržavati do konca godine - rekao je predsjednik udruženja izvoznika Darinko Bago.
- Nijedan paket mjera pomoći nije dovoljan da bi dopustio dugotrajnije funkcioniranje dok je sve zatvoreno - rekao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
- Puno puta smo rekli da oslanjanje na turizam nije dovoljan. Radi se o industriji koja se u ovakvim situacijama pokazuje kao vrlo ranjiva. Ako vidite da smo u trećem kvartalu imali pad BDP-a od 10 posto. Nisu sve grane padale. IT industrija je rasla sedam posto, građevinarstvo isto tako 5,3 posto. Ovo što je govorio gospodin Zorić je ono što bismo trebali raditi, ali ja sam i kod donošenja proračuna komentirala da nema vertikalnih mjera koje bi uključivale industrijske, regionalne, sektorske politike gdje bi se napravio taj zaokret i gdje bi se naše gospodarstvo diverzificiralo kako bi u budućim godinama i krizama bilo daleko manje ranjivo nego što je to sad gdje je turizam bitna odrednica našeg gospodarstva. Što se tiče izvoznika, oni su se pokazali otpornima na krize, ali ne treba zaboraviti da su Italija i Njemačka dva najjača izvozna partnera u EU i rezultati izvoznika ovise o situaciji i gospodarskim mjerama tamo. Naše ugostiteljstvo je nešto što ne zauzima toliko veliki prostor. Nekih 7 posto je udio ugostiteljstva u osobnoj potrošnji koja je dominantna sastavnica našeg BDP-a, s druge strane je trgovina 70%. Što se tiče kredita koje odobrava HAMAG-BICRO, poduzetnici su šest mjeseci čekali da im se odobre, a ako im želimo pomoći krediti se moraju odobravati brže - rekla je Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta.
- Svaka kriza je prilika na novi početak da se ne vraćamo na ono što govorimo, ovisnost o turizmu i to... Što se tiče Covid kredita, ili garantni fond prebacite na poslovne banke. To je vrlo brzo i lako rješivo, dajem odmah rješenje da samo ne pričamo o povijesti - rekao je Hajdaš-Dončić.
- Dolazi do kontrakcije kreditne aktivnosti i poslovne banke zauzimaju znatno rezerviraniji stav oko kredita. Što se tiče HAMAG-BICROA, u jednom trenutku došlo je do zastoja u realizaciji kredita zbog toga što su iscrpljena sredstva - rekao je Ćorić, a Hajdaš-Dončić mu je pokušao dati do znanja da je svjestan toga, ali mu Ćorić nije dopustio da detaljnije objasni na što misli.
- Ako sam ja dobro shvatio, kredit firmama ili restoranima koji su u problemima u ovom trenutku ih spašava da dođu do sutra. Sutra trebaju novi kredit jer im je služio samo za preživljavanje, njihova bilanca je pogoršana, dolaze po novi dug, a banka im kaže ništa od toga. Ono o čemu je bilo govora na konvenciji izvoznika je da bi ti krediti mogli proći u vlasnička potraživanja i onda bi oni mogli doći u banku po novo zaduživanje, a ovaj prvi kredit vraćati s tim - rekao je Bago koji je na momente zvučao kao da se ne slaže sa zahtjevima poduzetnika van onih koji su izvoznici.
- Mnogi su ugroženi čak i ako nisu zatvoreni. Htio bih biti korektan kad ocjenjujemo kome da, kome ne. Svakome je njegova tvrtka najvažnija bezobzira na to je li to ranjivi sektor ili ne i bez obzira na udjel u gospodarstvu. Ovdje treba biti izuzetno pažljiv i korektan i solidaran sa svima, pa bili to ugostitelji ili netko drugi. Naravno da treba pogledati što su generatori svega, naravno da je to izvoz i proizvodnja. Mi apeliramo da se sjedne, da razgovaraju svi relevantni sudionici u tom procesu i da se zaista jednom proizvodnja i izvoz u Hrvatskoj stave na prvo mjesto. Bez emocija, bez trzavica. Da se nešto osmisli kao dugoročna mjera koja će naše gospodarstvo napraviti kompetitivnim. Sad, kada je svakom njegov prihod dragocjen, borba će biti žešća nego ikad. Na nekoj simboličnoj razini, da sam ja na mjestu ministra Ćorića, odmah bih tražio da iz HABOR-a idu u urede Podravke, AD-Plastika, bivše tvrtke gospodina Bage i da se pokaže da smo svi u istom brodu - odgovorio je Zorić pa nastavio:
- Sve se svelo na četiri tisuće kuna, a neke tvrtke trebaju u milijunima kuna pristupe što imaju njihovi međunarodni konkurenti. Treba nam ukupni financijski sektor u funkciji gospodarstvu.
Vučemilović je nadodala kako su potrebni moratoriji i ovrhe, a Ćorić je rekao kako su moratoriji u poduzetništvu u tijeku, a mogući su i prema građanima. Nadodao je kako će ove mjere osigurati da ne dođe do značajnijeg povećanja nezaposlenosti.
Zorić je za HRT rekao kako turizam treba učiniti konkurentnim, ali da se slaže s Bagom kako su temelj svega proizvodnja i izvoz.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
