"Vlada podupire suradnju, ali neće mijenjati pravni status"

"Vlada, u skladu sa svojim Programom, promovira uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava. Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica," stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade RH.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, navodi da "institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava".

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom "jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima".

'Imamo dobar zakonski okvir, ne treba ga mijenjati' 

Član Predsjedništva SDP-a Arsen Bauk u ponedjeljak je za Hinu ustvrdio da je "postojeći zakonski okvir kojim se uređuju prava nacionalnih manjina dobar", komentirajući zahtjev Srpskog narodnog vijeća koje traži status manjinske samouprave.

"Postojeći zakonski okvir kojim se uređuju prava nacionalnih manjina je dobar. Treba ga provoditi, a o eventualnim dopunama možemo se očitovati kada vidimo konkretan prijedlog", kazao je Bauk.

"Još smo se 2010. usprotivili sličnoj inicijativi, ali sada ćemo pričekati da bismo vidjeli o čemu se konkretno radi u ovom prijedlogu. No, ne želimo sudjelovati u cjenkanju koalicijskih partnera, HDZ-a i SDSS-a", istaknuo je.

Bauk je podsjetio i na stav iz 2013., kada je obnašao dužnost ministra uprave u mandatu SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, u kojem je istaknuo da je Erdutski sporazum na koji se poziva Srpsko narodno vijeće izvan snage.

"Ustavni sud jasno navodi da poslije stupanja na snagu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina postaje suvišno pozivati se na druge dokumente. Trebao bi nam biti cilj da ne pravimo distinkciju između manjina na istoku Hrvatske i onih na drugim područjima. Integracija hrvatskog Podunavlja odavno je završena i Erdutski sporazum nema više svoju svrhu i opravdanje. On bi danas trebao biti dokument povijesti i kao takav predmet izučavanja povjesničara", ponovio je Bauk svoju izjavu iz 2013. kada je bio ministar uprave.

I čelnik Mosta Božo Petrov zahtjev Srpskog narodnog vijeća u ponedjeljak je ocijenio "bespredmetnim" te istaknuo da za njega takav način stvaranja autonomije nije poželjan te da misli da smo odavno prošli tu fazu.

Petrov također smatra da je riječ o trgovini. Dodaje da je "takav zahtjev postojao i 2010. kao i danas, jer je i 2010. i danas cijela Vlada ovisila o glasovima srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru". I uvijek kada se dogodi takva situacija, gdje glas ovisi o Miloradu Pupovcu ili sada o gospodinu Pupovcu, Sauchi i Vrdoljaku sasvim je jasno da će krenuti takve trgovine, rekao je Petrov.

Pitanje manjinske samouprave ponovno je aktualizirano u Izjavi o pravima Srba u Hrvatskoj usvojenoj na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća 13. veljače 2018. godine, na kojoj su nazočili predsjednici Hrvatske i Srbije Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić.

U točki 12. Izjave stoji: "Institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu sa njihovim posebnim osnivačkim izvorištima – dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera".

'Za to su zaduženi Vlada i Sabor' 

Srpsko narodno vijeće (SNV), kao i svatko u Hrvatskoj kao demokratskoj državi, ima pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem prava koja smatra važnima, a isto tako svatko te zahtjeve ima pravo podržavati ili ne, a ako njihovo ispunjavanje pretpostavlja izmjene ili donošenje novih zakona, za to su nadležni Vlada i Sabor, odgovoreno je Hini u ponedjeljak iz Ureda predsjednice Republike na upit za komentar SNV-ove Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj.

"U Republici Hrvatskoj kao demokratskoj državi svatko ima pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem prava koja smatra važnima, tako i Srpsko narodno vijeće, a isto tako svatko ih ima pravo podržavati ili ne podržavati.

U mjeri u kojoj bi ispunjenje tih zahtjeva pretpostavljalo izmjene zakona ili donošenje novih, za to su nadležni Vlada Republike Hrvatske i mjerodavna tijela Hrvatskog sabora odnosno Hrvatski sabor", stoji u odgovoru Pantovčaka.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom "jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima".

Također, u Izjavi navode da "institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava".