Dva tjedna nakon izbora za predsjednika, pojavila su se nagađanja da će dva tabora "šalabahterima" s imenima poželjnih kandidata pokušati osigurati prevlast u stranačkim tijelima
Bauk: 'Šalabahter demokracija' je, na žalost, postala legitimna
Izborna konvencija SDP-a u subotu će birati novo Predsjedništvo i Glavni odbor stranke, dva tjedna nakon izbora za predsjednika na kojima je Zoran Milanović sa 60:40 pobijedio protukandidata Zlatka Komadinu, a u medijima su se pojavila nagađanja da će dva suprotstavljena tabora "šalabahterima" s imenima poželjnih kandidata pokušati osigurati prevlast u stranačkim tijelima.
Uoči tog "drugog poluvremena" unutarstranačkih izbora krenula su medijska nagađanja da će dva suprotstavljena tabora "šalabahterima" s imenima poželjnih kandidata pokušati osigurati prevlast u stranačkim tijelima.
Takve najave za Hinu je komentirao kandidat za člana Predsjedništva Arsen Bauk, koji je podržavao predsjedničku kandidaturu Milanovića.
Bauk smatra kako je, s obzirom na način izbora i broj delegata na konvenciji, logično da će o kandidatima koje ne poznaju delegati pitati svoja vodstva, odnosno da će tražiti preporuku, koju na kraju ne moraju i poslušati.
"Mogu pretpostaviti da će biti različitih preporuka za glasanje za pojedine kandidate, posebno za Glavni odbor, u koji se biraju 103 člana, a ljudi se međusobno ne poznaju. Delegati će glasati za kandidate koje znaju ili za neke neće upravo zato što ih znaju, a vjerojatno će glasati i za dio kandidata koje ne poznaju, ali će im netko u koga imaju povjerenja preporučiti da za njih glasuju. Hoće li oni tu preporuku prihvatiti ili neće, to je njihova stvar", tumači Bauk.
Ističe da uz preporuke delegati mogu primijeniti i druge kriterije, primjerice spol ili dob kandidata.
Pojašnjava da se na konvenciji primjenjuje sustav koji se u teoriji zove "blokovsko glasanje", u kojem bolje prolaze oni koji se povežu u neku vrstu bloka, a uspjeh ovisi o tome koliku blok ima potporu među delegatima i koliko je homogen te o tome postoji li samo jedan ili više takvih blokova.
"S obzirom da smo prije nepuna dva tjedna imali izbore za predsjednika stranke na kojima se velika većina kandidata javno izjasnila koga od kandidata za predsjednika podržava, za pretpostaviti je da će se temeljem tog izjašnjavanja i delegati izjašnjavati o pojedinim kandidatima, a vjerojatno će se po tom ključu i formirati takvi blokovi kandidata, iako ne mislim da će se svi delegati voditi tim kriterijem. Osobno bih volio da smo 'blokovsko glasovanje' zamijenili preferencijalnim, što sam osobno i predlagao, ali sad očito nije bio trenutak jer su neke druge teme bile u fokusu. Na žalost, s obzirom na ishod nekih prijašnjih konvencija, što nacionalnih, što lokalnih, takvo organiziranje, popularno zvano 'šalabahter demokracija' postalo je legitimni način borbe, iako ono u osnovi ne djeluje dobro na jedinstvo organizacije. Situaciju bi najbolje mogla opisati poslovica da se pune puške boji jedan, a prazne obojica", kazao je Bauk.
Nakon Milanovićeve pobjede krenula su i nagađanja o smjenama čelnika gradskih organizacija koji su aktivno sudjelovali u Komadininoj kampanji, poput prvog čovjeka zagrebačkog SDP-a Davora Bernardića, no iz Milanovićeva su stožera odbacili takvu mogućnost, a isto tvrdi i Bauk.
"Bolje je da se prije izbora dijelimo, a poslije izbora spajamo, nego da se prije izbora spajamo, a poslije izbora dijelimo", kaže Bauk, koji je uvjeren da se stranka zasigurno neće ravnati po tome tko je u izborima za predsjednika SDP-a podržavao kojeg kandidata.
"Mislim da se po tom kriteriju sasvim sigurno neće odlučivati", rekao je Bauk, no na pitanje koliko je izgledno da će na svojim pozicijama ostati predsjednici organizacija koji su aktivno podržavali Komadinu, a članstvo ih nije poslušalo ipak odgovara kako misli da bi takvi čelnici morali proći neku vrstu "naknade legitimacije".
"Ako se netko u kampanji za predsjednika stranke, ne samo izjasnio za jednog od kandidata, nego i aktivno sudjelovao u kampanji, a članstvo te organizacije je na kraju u većini dalo drugačiji stav, potrebno je da taj predsjednik prije svega preispita svoje stavove, preuzme inicijativu, razgovara sa članovima i dobije neku vrstu naknadne legitimacije. U suprotnom, dovodi sebe u lošu poziciju jer će sasvim sigurno dio te organizacije otvoriti to pitanje", smatra Bauk.