BDP znatno porastao: Trošimo, gradimo, ali još uvijek kaskamo

Podaci o rastu BDP-a u prva tri mjeseca mjere prošlost i nemaju utjecaj na život građana. Ono mjeri ono što je već potrošeno i dokazuju ono što znamo - da više trošimo i da će nam fondovi EU donijeti rast.

Prokomentirao je tako ekonomski analitičar Velimir Šonje rekordni rast BDP-a od 3,9 posto u prva tri mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Rast BDP-a je bio viši samo prije 12 godina, na kraju 2007. godine, a onda je Hrvatska upala u šestogodišnju recesiju. I nakon recesije smo sporije rasli pa su nas prestigle sve tranzicijske zemlje. Rast BDP-a je viši od očekivanog, dobra je vijest, ali je u Vladi izazvala oduševljenje.

Iako je vijest dobra, ima i svoje druge strane. Uzrok rasta je ponajviše zbog veće potrošnje građana. Dio je to zato što su rasle plaće zbog Vladinih reformi i nedostatka radnika, ali dio i zato što se opet zadužujemo ne računajući na neku novu krizu, te zaključno jer nam više novca ostaje zbog nešto jeftinijih živežnih namirnica. Drugi najveći prinos dale su investicije rastom od 11,5 posto! To je zaista impresivni rast, a čini se da je tu najviše pridonio početak gradnje Pelješkog mosta, ali i ostale investicije u željeznicu, luke te gradnju stanova čija cijena raste.

Cijene stanova rastu

- Rastemo na zdravijim osnovama jer prije se on temeljio na gradnji cesta koje su financirane zaduženjem. Imamo i rast na gradnji prometne infrastrukture boljom iskoristivošću EU fondova, a i gradovi i općine više investiraju - rekao je Marić.

Nažalost, dio veće potrošnje odlazi na sve veći uvoz u Hrvatskoj, a ne na domaće proizvode. Ipak, i izvoz raste. Rast BDP-a inače upućuje na veću proizvodnju, više radnih mjesta, više radnih mjesta nosi i više plaće, ali gura i cijene na gore. Primjerice, cijene stanova konstantno rastu od oporavka. Ali iako investicije rastu, nije nevažno u što su investirane. Primjerice, iako je Pelješki most podignuo BDP u prvom kvartalu, ako se ne naprave ceste, ako njima ne bude prometa, onda on ne pridonosi trajno. S druge strane, gradnja tvornice znači trajni posao za radnike, koji će od svoje plaće trošiti i dizati BDP, bit će prostora za veće mirovine i sl.

- Rast je dobar, ali izgleda da većina otpada na državne i lokalne investicije. Mi ne znamo koliko su one efikasne, a čini se da su privatne investicije pale. Iako je rast iznenađujući, već su nas druge države u prošlosti nadmašile. Ipak, očekujemo i dalje rast od tri posto za razdoblje od ožujka do lipnja - kaže Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke.

Premijer Andrej Plenković je rast pripisao rezultatu rada Vlade koja je izbalansirala proračun, popravila kreditni rejting, rasteretila gospodarstvo i povećala dohodak stanovništva.

- Podaci o rastu su samo poticaj da nastavimo i dalje raditi u trokutu fiskalne konsolidacije, reformi i ulaganja - poručio je Plenković.

Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je da će biti sretan s rastom od pet posto. No istodobno s objavom dobrih vijesti o BDP-u, stigla je i ona loša. Na listi konkurentnosti za 2019. godinu, Hrvatska je na 60. mjestu od 63 zemlje. Iza nas su Mongolija, Argentina i Venezuela. Pomakli smo se samo za jedno mjesto.

Na začelju svijeta

- Desetljeća malih pomaka, nečinjenja i odgađanja nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija i poticajnog okruženja u kojemu mladi članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u zemlji - poručio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, koji je također istaknuo da zaostajemo u odnosu na druge države.

Mudrinić je pozvao da se to napokon počne mijenjati.

HSS-ov ekonomist Damir Novotny kaže da je Vlada u pravu kad kaže da rastemo na zdravijim osnovama, ali ističe da problemi nisu još riješeni. Ključan je, kaže, izvozni dio.

- Moramo mijenjati strukturu ne samo u javnom, nego i u privatnom sektoru. Sve zemlje idu na industrijalizaciju koja se bazira na novim tehnologijama - kaže Novotny i ističe primjer njemačke strategije razvoja.

3,9 posto rast BDP-a u odnosu na prva tri mjeseca 2018. godine. BDP u prva tri mjeseca bio je 88,6 milijardi kuna.

4,6 posto rast izvoza Izvoz nam raste, ali uvoz je porastao još jače, za 7,7 posto.

4,4 posto potrošnja Rast potrošnje građana najviše je pridonio rastu BDP-a, ali treba biti oprezan sa zaduživanjem.

1,5 rast unutar EU Prosjek rasta u prvom kvartalu na razini cijele EU. Ovaj put smo bolji od prosjeka, stare članice sad sporije rastu od novih.

11,5 investicije Dvoznamenkasti rast investicija nismo vidjeli od 2008. godine. Ali to je, čini se, temeljeno na infrastrukturi.