Beroš: Moramo izdvajati više za zdravstvo; Ekonomisti: To nije rješenje, morate se reformirati

Hrvatska je na dnu ljestvice zemalja EU po izdvajanju za zdravstvo. To moramo promijeniti. Apsolutno!, rekao je to ministar zdravstva Vili Beroš i tako najavio povećanje izdvajanja za zdravstvo. 

POGLEDAJTE VIDEO: dr. Tešović: Cijepite djecu

Pokretanje videa...

01:24

Dr. Goran Tešović: Cijepite djecu jer će jesen donijeti nove sojeve | Video: 24sata/pixsell

- Zanemaruju se troškovi covid-krize. Nas covid-kriza košta 2.7 milijardi kuna. Uz druge troškove veliko je to opterećenje. Moramo se svi zajedno uhvatiti u koštac s tim problemom. I građani jačajući odgovornost prema vlastitom zdravlju, i u pogledu covid-krize, ali i u pogledu drugih elemenata – pušenje, alkohol, debljina. Na nama je da utemeljimo reformske mjere koje su već spremne, na usuglašavanju i vjerujem da će krenuti čim prije - rekao je Beroš i nadodao kako će poslušati ministra financija Zdravka Marića koji je rekao da treba smanjiti rashode u zdravstvu, ali da će razgovarati i o prihodovnoj strani.

Kada je riječ o dugu prema veledrogerijama, on je ponovno prešao 3 milijarde kuna i građane najvjerojatnije očekuje veće izdvajanje za zdravstvo.

REFORMA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA Beroš: Apsolutno, povećavamo izdavanja iz plaća za zdravstvo

Ekonomisti smatraju da povećanje stope izdvajanja za zdravstvo nije rješenje. 

- Radi se o glomaznom sustavu koji bi se trebao temeljito reformirati. To je sustav, pogotovo bolnički koji godišnje ima dug od 5 do 6 milijardi kuna, to je ogroman novac, a istovremeno je to sustav koji neodgovorno i neracionalno troši novac. Kad se u to pribroji rast izdvajanja za medicinsko osoblje, stvar je gora po proračun, ali jedina stvar kako zadržati kvalitetno osoblje - pojašnjava dr. sc. Damir Novotny, ekonomski stručnjak te nadodaje da bi najveći teret podnijeli radno aktivno stanovništvo. 

- Ljudi koji rade će morati najviše plaćati. Hrvatska je najgora po platišima za zdravstveno osiguranje. Prema podacima, oko 50 posto radno-aktivnog stanovništva plaća osiguranje, dok je primjerice u Sloveniji ta brojka oko 72 posto. Ako bi povećali tu stopu, poslodavci bi morali povećati bruto izdvajanja i to bi bio ozbiljan teret. Uz to, povećala bi se i siva ekonomija, gdje ljudi ne bi uplaćivali zdravstveno osiguranje - nadodaje dr. Novotny i naglašava kako ima puno nelogičnosti. 

UNATOČ UPLATAMA Dug veledrogerijama opet je prešao čak tri milijarde kuna

- HZZO ima oko 4 milijuna i 300 tisuća osiguranika, a Hrvatska nema toliko stanovništva. Samim tim, povećanje nije rješenje, pogotovo u tako nesređenom sustavu. Prvo neka provedu reforme, racionaliziraju cijeli sustav pa će se moći točno odrediti što uraditi - zaključuje Novotny.