BiH traži stopiranje Pelješkog mosta: 'Nismo dali suglasnost'

Zamjenici predsjednika Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović i Safet Softić uputili su u srijedu pismo predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju zatraživši zaustavljanje gradnje Pelješkog mosta, dok se ne riješi spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, javlja Klix.ba.

Džaferović i Softić u pismu navode kako žele upozoriti na "vrlo štetne posljedice odluke Europske komisije da odobri financijska sredstva Republici Hrvatskoj u iznosu od 357 milijuna eura za izgradnju Pelješkog mosta". 

- Ta odluka posredno zadire u pitanja suvereniteta Bosne i Hercegovine i prejudicira rješavanje izrazito važnog i još uvijek neriješenog pitanja razgraničenja teritorijalnih mora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske - piše između ostalog u pismu. 

Naveli su da je nakon objavljivanja navedene odluke Europske komisije, na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je održana 5. lipnja 2017. godine, usvojen sljedeći zaključak: "Predstavnički dom traži od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da uputi notu Republici Hrvatskoj kako bi obustavila sve aktivnosti u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta, dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost." 

Demantirali su jednostrane i neosnovane tvrdnje   Hrvatske da ima suglasnost Bosne i Hercegovine, budući da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - tijelo koje po Ustavu Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za vođenje vanjske politike - nikada nije dalo suglasnog za gradnju "Pelješkog mosta". 

- Naprotiv, službeni stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prema Zaključku usvojenom na 25. sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 17. listopada 2007. godine, glasi: 'Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države'. Na istoj sjednici je Zaključkom Predsjedništva BiH zatraženo 'da Republika Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta'. Sa tim službenim stavovima predsjedavajući Predsjedništva BiH je upoznao Predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednika Vlade Republike Hrvatske u pismu upućenom 23. travnja 2009. godine. Prema zapisnicima sa sjednica Predsjedništva BiH, navedeni službeni stav nikada nije izmijenjen ili derogiran - stoji u pismu.

Istaknuli su da predstavnici ministarstava, kao ni predstavnici bilo kojih ekspertnih tijela na međudržavnom nivou, nisu mogli, niti mogu, u ime Bosne i Hercegovine potpisati bilo kakav pravovaljani sporazum bez suglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

- Evidentno je da Bosna i Hercegovina, odnosno isključivo nadležno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nikada i nikome nije dalo suglasnost da u ime BiH potpiše bilo kakav sporazum sa Hrvatskom u vezi sa izgradnjom 'Pelješkog mosta', jer još uvijek nije riješeno razgraničenje teritorijalnog mora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske - navedeno je u pismu.

Napisali su da su netočne tvrdnje Republike Hrvatske da gradi most na svojem teritoriju, jer 'morske vode ispod planiranog mosta nisu i ne mogu biti ni hrvatske niti unutarnje vode, nego predstavljaju međunarodne vode - međunarodni priključni koridor koji se proteže od teritorijalnih voda BiH do otvorenog mora'. 

- Na osnovu UN Konvencije o pravu mora, Bosna i Hercegovina ima pravo na takav međunarodni koridor, on služi za 'međunarodnu komunikaciju i plovidbu' i na tom koridoru međunarodno pravo mora ne dozvoljava izgradnju umjetnih otoka ili bilo kakvih građevina. Nedopustivom izgradnjom mosta bi se fizički blokirala ta jedina uska pomorska veza Bosne i Hercegovine sa međunarodnim vodama i ostalim državama svijeta i tako bi se Bosna i Hercegovina od pomorske države pretvorila u kopnenu - 'kopnom zaključanu državu'. Odsijecanjem od međunarodnih voda Bosna i Hercegovina bi, suprotno međunarodnom pravnom poretku, bila spriječena da ostvaruje prava koje ima kao pomorska država - stoji, među ostalim, u pismu Džaferovića i Softića.