BiH: U jeku krize vlasti parlament ipak izglasao zakone važne za pregovore s EU

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u četvrtak je unatoč krize vlasti u toj zemlji podržao dva zakona bitna za napredak te zemlje na europskom putu i to kombinacijom glasova zastupnika iz političkih stranaka čiji su se čelnici u proteklih desetak dana posvađali prijeteći raskidom svakog partnerstva. Na hitnoj sjednici Dom naroda je podržao prijedloge zakona o kontroli granice i o zaštiti osobnih podataka a prošlog tjedna ta je zakonska rješenja izglasao i Zastupnički dom. Protiv ili suzdržani su bili zastupnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) Željka Komšića.

Zakone su podržali zastupnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Domu naroda iako su njihove kolege u Zastupničkom domu prošlog tjedna bili protiv.

Ova dva zakona uz zakon o sudovima odnosno o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) uvjet su kojega je Europska unija ranije postavila da bi BiH dobila pregovarački okvir i eventualno formalno otvorila pristupne pregovore na što se čeka još od ožujka 2024. godine.

IZMJENE ZAKONA EU kritizira mogućnost kriminaliziranja novinara u BiH

Vladajuća većina u BiH uspostavljena nakon izbora 2022. godine praktično se raspala nakon što je su zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik u Zastupničkom domu parlamenta BiH ranije ostali suzdržani tijekom usvajanja ovih zakona.

Blok kojega čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS) donio je odluku da zbog toga raskine koaliciju s Dodikovom strankom najavivši inicijativu za smjene preostala dva državna ministra koje je on postavio. Treći ministar iz srpske kvote Nenad Nešić sam je podnio ostavku nakon što je u prosincu uhićen zbog korupcije.

U BiH se sada vode rasprave o tome tko će činiti novu vladajuću većinu jer bošnjačko-građanska "trojka" želi da nakon izbacivanja SNSD-a u vlast uvede sadašnje oporbene stranke iz Republike Srpske dok HDZ BiH želi sačuvati raniju koaliciju na temelju procjene da neka nova većina ne bi imala stabilnu potporu u parlamentu nužnu za donošenje odluka i usvajanje zakona.