Bozanić iz Rima: Danas nam je potreban Stepinčev kompas

Blaženi Alojzije Stepinac je nekom vrstom kompasa pomoću kojeg se trebamo orijentirati i njegovo učenje vrijedi i danas i vrijedit će stoljećima, kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u homiliji tijekom svečane mise koju je predvodio u nedjelju navečer u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, koje je i naslovnik. 

Izuzetno i prvi put u crkvi sv. Jeronima se ove godine obilježavanje Stepinčeva pomaknulo s 10. na 12. veljače kako bi misno slavlje mogao predvoditi Bozanić, koji je u nadahnutoj homiliji iskovao Stepinčevu hagiografiju (životopis svetaca) iz izjava poglavara Katoličke crkve o hrvatskom mučeniku. 

Mišljenja koja su izrekli pape, od Pija XII. do Benedikta XVI., o Stepincu su nekom vrstom govornog "svetišta".

- Svetište kardinala Stepinca stvoreno svjedočenjima papa - nazvao je Bozanić taj zbir izjava šestorice papa (Pio XII., Ivan XXIII., Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II. i Benedikt XVI.). 

Stepinca su pape nazvali Božjim odvjetnikom na zemlji ili odvjetnikom vjernika, pa i živom slikom Krista, učiteljom nade i dobrote te su i naglasili kako njegovo svjedočenje prelazi stoljeća. Bozanić je, govoreći na talijanskom jeziku, u homiliji istaknuo Stepinčev humanizam. Prvi je o Stepinčevu humanizmu govorio Pavao VI. kada je još bio milanski nadbiskup (kardinal Giovanni Battista Montini) 1960. u povodu kardinalove smrti, a tu temu preuzeo je i Benedikt XVI. prošle godine tijekom puta u Zagreb kada je u zrakoplovu odgovarao na pitanje dopisnika Večernjaka. 

- Kardinal Stepinac bio je veliki pastir i veliki kršćanin pa tako i čovjekom primjernog humanizma. Rekao bih da je sudbina kardinala Stepinca bila da živi u dvjema suprotstavljenim diktaturama, ali su obje bile protuljudske: prvo ustaški režim, koji je izgledao da ispunjava san o samostalnosti i nezavisnosti, no u stvarnosti bila je to lažna samostalnost koju je izmanipulirao Hitler radi svojih ciljeva. Kardinal Stepinac to je jako dobro shvatio te je branio pravu čovječnost protiv toga režima braneći Srbe, Židove, Rome; dao je - da tako kažemo - snagu nove čovječnosti, pa i trpeći. Nakon toga uslijedila je suprotna diktatura komunizma, u kojoj se iznova borio za vjeru, za prisutnost Boga u svijetu, za stvarni humanizam koji ovisi o prisutnosti Boga: samo je čovjek Božja slika i tada ljudskost cvijeta. To mu je, recimo, bila sudbina: borba u dvije različite i suprotstavljene bitke, a upravo u toj odluci za pravu istinu, nasuprot duhu vremena, ta prava ljudskost koja proizlazi iz kršćanske vjere, veliki je primjer ne samo Hrvatima nego i svima nama - rekao je papa Benedikt XVI.

Riječi Benedikta XVI. nam naznačuju odakle treba krenuti, rekao je Bozanić. Stepinac je i danas nekom vrstom kompasa za sve.