'Bude li cijena otkupa tek dvije kune, mi smo potpuno propali'

Nije ni počela berba mandarina u dolini Neretve, a uzgajivači se preznojavaju. Ne zato što mandarina nije rodila nego zbog još jedne neizvjesne sezone i vječite borba s njezinim s plasmanom na tržište.

Dolina Neretve ima kapacitete na površinama većima od 1500 hektara i do 100.000 tona mandarina. Ove godine računa se na urod od oko 50.000 tona, koje će se otkupljivati u 14 otkupnih centara. Da bi isplativost uzgoja mandarina bila opravdana, kad se oduzmu svi troškovi, uzgajivačima bi trebalo ostati dvije kune i pedeset lipa.


Nema isplativosti rada

- Ako mandarina na veliko bude dvije kune, kako se sad predviđa, propali smo. Nema isplativosti rada - priča Dragan Bjeliš, jedan od uzgajivača. 
Upozorava da poljoprivrednici s malim nasadima odustaju jer se ne mogu boriti s uvoznim lobijima. Spas vidi u udruživanju, kako bi bili konkurentni na surovom tržištu koje je preplavljeno robom iz uvoza, i to poglavito onom sumnjiva podrijetla, koja stiže iz trećih zemalja. 


- Naša je mandarina najukusnija, u odnosu šećera, kiselina i sočnosti. Dozrijeva mjesec dana prije španjolske, grčke i turske i upravo u tome treba tražiti dodatnu šansu za njezin plasman na europsko tržište. U tome nam učinkovitiju pomoć treba pružiti Ministarstvo poljoprivrede - poručuje.


Minimalno tri kune 

Uzgajivači traže od ministarstava da iznađe rješenje kako bi minimalna otkupna cijena bila na razini od tri kune po kilogramu, kao i da se OPG-ovcima olakša i maksimalno pojednostavni prodaja vlastitih proizvoda na području cijele Hrvatske. 


- Trebalo bi omogućiti da OPG može doći ispred bilo kojeg trgovačkog centra u RH i prodavati vlastite proizvode - ističe Bjeliš. Neretvanski se poljoprivrednici do prije tri godine nisu brinuli o plasmanu. Sve viškove otkupljivalo je rusko tržište, i to po zadovoljavajućim cijenama. U trenutku kad je EU uvela embargo prema Rusiji, uzgajivači kažu kako nisu bili pripremljeni za europsko tržište niti su se najbolje snašli.

Drugi problem uzgajivača je i što ih nema tko brati. Berba treba početi za koji dan, a potrebno im je oko 1000 sezonskih radnika. Nema domaćeg stanovništva jer je velik broj mladih hrvatsku osobnu iskaznicu zamijenio irskim radnim dozvolama, pa su uzgajivači prisiljeni uvoziti radnu snagu prvenstveno iz susjedne BiH. Ministarstvo rada bi, poručuju uzgajivači, trebalo omogućiti radnicima ulazak u Hrvatsku uz radnu dozvolu da kao sezonski radnici mogu brati mandarine.

Više dozvola za berače 


- Država je za ovu godinu izdala 1007 radnih dozvola za strane državljane, za rad u poljoprivredi. To je za cijelu Hrvatsku, a samo nama treba svaki dan toliko berača - kaže uzgajivač Željko Alimić. 


Uzgajivači navode kako bi se sadašnja kvota trebala povećati. Traže i da postupak bude jednostavan i pristupačan svakom poljoprivrednom proizvođaču. Najviše se to odnosi na državljane BiH koji nemaju državljanstvo ili domovnicu RH, a koji bi na dnevnoj bazi migrirali, dolazili u berbu i vraćali se kući. 
- Većini uzgajivača berači trebaju dan, dva, tri, pa nekoliko dana pauze i tako u krug. Nikome ne treba radnik mjesec ili dva s prijavom boravišta - zaključuju uzgajivači mandarina iz doline Neretve.