Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Posjet američkih izaslanika Kijevu i Moskvi, usmjeren na revitalizaciju mirovnih pregovora, nije donio značajne rezultate, dok ukrajinski predsjednik Zelenski traži dodatnu pomoć za obranu zemlje pred nadolazeću zimu.
Posjet američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera Kijevu i Moskvi, usmjeren na oživljavanje mirovnih pregovora, završio je bez značajnog napretka u okončanju rata unatoč tome što su razgovori opisani kao "ohrabrujući". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka je poručio kako očekuje da će se rat, koji traje već više od četiri i pol godine, nastaviti i tijekom zime te je zatražio od Sjedinjenih Država "ozbiljne količine" pomoći za obranu zemlje, piše The Guardian.
Američki izaslanici održali su u nedjelju u Kijevu sastanak sa Zelenskim, a posjet je uslijedio nakon subotnjih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Iako je pomoćnik Kremlja te razgovore nazvao "vrlo korisnima", nijedna strana nije signalizirala da je postignut ikakav pomak prema miru. Jedan visoki ukrajinski dužnosnik iz ureda predsjednika izjavio je za Agence France-Presse da su američki izaslanici donijeli nove i "učinkovitije" prijedloge za okončanje rata.
"Nije isto kao prije. Ovaj put je učinkovitije. Još uvijek razgovaraju. To je zapravo najvažniji dio. Sada su trojica", rekao je neimenovani dužnosnik.
Kako bi se olakšala diplomatska misija, Rusija i Ukrajina pristale su na privremenu trodnevnu stanku u napadima na glavne gradove. Izaslanici su izrazili optimizam unatoč nedostatku trenutnih rezultata.
- Mislimo da imamo sastojke da dođemo do tog cilja i veselimo se nastavku procesa koliko god bude trebalo - izjavio je Witkoff.
- Nadam se da je ovo putovanje donijelo neke nove načine za napredak. Mislim da smo puno naučili - dodao je Kushner.
Zelenski je na konferenciji za novinare potvrdio da se u razgovorima s izaslanicima usredotočio na hitne potrebe Ukrajine, prije svega na protuzračnu obranu, uključujući sustave Patriot, te na "zimski paket" potpore. Taj paket obuhvaća pomoć za protuzračnu obranu i energetsku infrastrukturu prije dolaska hladnijih mjeseci. Naglasio je da Kijev traži "ozbiljne količine" američke potpore na tom području, uz podršku europskih partnera. Također je istaknuo kako se čini da će se rat nastaviti i tijekom zime. Prema njegovim riječima, Rusija je pojačala udare na ukrajinske gradove uoči izbora za rusku Državnu dumu kasnije ovog mjeseca, nazvavši te napade namjernim "terorom" protiv civila.
Dok se vode diplomatski napori, brutalni rat iscrpljivanja nastavlja uzimati ogroman danak, a bojišnice su uglavnom statične. Procjene s početka 2026. godine govore o stravičnim gubicima, s između 250 i 300 tisuća ubijenih i ranjenih ukrajinskih vojnika. Gubici na ruskoj strani procjenjuju se na znatno više, a neki zapadni dužnosnici u veljači 2026. iznijeli su brojku od 1,2 milijuna ubijenih i ranjenih. Cijenu plaćaju i civili - samo u srpnju 2026.
UN je zabilježio najmanje 437 ubijenih i 2610 ranjenih civila u Ukrajini, što je najveći mjesečni broj od ožujka 2022. godine. Rat je stvorio i golemu izbjegličku krizu. Procjenjuje se da je 9,6 milijuna Ukrajinaca, što je 22 posto prijeratnog stanovništva, raseljeno. Od toga je 3,7 milijuna interno raseljenih, dok je 5,9 milijuna pobjeglo iz zemlje kao izbjeglice. Ukrajinsko gospodarstvo je uništeno, s padom kumulativnog gospodarskog rasta od 21,2 posto između 2022. i 2025. godine. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu uništili su ili oštetili više od 80 posto kapaciteta za proizvodnju električne energije.
Obnovljeni diplomatski napori odvijaju se u složenom međunarodnom okruženju. Sukob između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana s druge, koji je započeo u veljači 2026., odvukao je značajnu američku pažnju, vojne resurse i diplomatsku energiju dalje od istočne Europe. Analitičari primjećuju da je fokus na Iranu usporio inicijative vezane uz Ukrajinu i stvorio jaču konkurenciju za ključne vojne sustave. Politički kalendari također igraju ulogu.
U Rusiji se 20. rujna 2026. održavaju izbori za Državnu dumu, koje Kremlj vidi kao alat za jačanje političkog sustava. S druge strane, u SAD-u se 3. studenog 2026. održavaju kongresni izbori koji će odrediti odnos snaga do kraja mandata predsjednika Donalda Trumpa. Ishod tih izbora mogao bi utjecati na budućnost američke vanjske politike i razinu potpore Ukrajini.
24sata © 2026
