Čorić: 'Banke građanima moraju dati vremena. Minus im ne mogu ukinuti u kratkom roku'

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u Matuljima je komentirao rast BDP-a i osobne potrošnje koja bi mogla biti ugrožena i smanjivanje i ukidanje prešutnih minusa na računima.

- Poslovanje banaka je u domeni HNB-a, s druge strane Ministarstva financija. Treba inzistirati, ako se ide u smanjenje minusa po tekućem računu, da se građanima odnosno klijentima ostavi dovoljno vrijeme za tu akciju. Potpuno je neprihvatljivo da se ukinu ili smanje u kratkom roku. Banke tu moraju biti fleksibilne, moraju ostaviti razuman rok građanima - rekao je ministar, javlja N1.

Čorić je u Matuljima Hug&Punch (H&P) SCA Premier Campus - centar izvrsnosti za edukaciju i certificiranje specijalista za kavu po međunarodnim standardima. Hug&Punch prostire se na 600 četvornih metara, osim kao edukativni centar djeljuje i kao dobavljač sirove kave s geografskim porijeklom te kao mikro pržionica, a pod tom etiketom je pokrenuta i proizvodnja "specialty" kave.

Posjet Hug&Punchu me natjerao da razmislim znam li išta o kavi. Ovakve priče Hrvatskoj trebaju. Kad popijete tu kavu i razgovarate s ljudima koji su 110 posto u tome, jedino vas mogu učiniti zadovoljnim, odnosno dignuti razinu optimizma, rekao je ministar, pun riječi hvale za centar izvrsnosti.

GRAĐANI U DUŽNIČKOJ KRIZI Na adrese građana počele su stizati obavijesti banaka da će im smanjiti 'prešutne minuse'

Bio je i u Puli, razgovarao s predsjednikom uprave Uljanika. “Uljanik se polako diže, ugovoren je relativno malen broj, ali prvi iskorak u smjeru brodogradnje. Razgovarali smo o perspektivi, o nekim novim potencijalnim narudžbama pa vjerujem da će idući mjesec vidjeti neki novi iskoraci i u tom pogledu”, rekao je Ćorić.

Moramo paziti svi zajedno da se ne dovedemo u situaciju da ta djelatnost, odnosno aktivnost u jednom trenutku izađe iz tržišnih okvira i da se krene u dubioze kakve smo imali prilike vidjeti u recentnoj prošlosti, rekao je Ćorić.

Na pitanje novinara komentirao je i situaciju o Kaštijunu gdje se priprema prosvjed jer tamo smrdi i tvrde da je to više deponij nego centar za gospodarenje otpadom.

“Naša oba centra za gospodarenje otpadom periodično, posebice u vrhu sezone, izazivaju nezadovoljstvo stanovnika susjednih mjesta. Ono što treba imati na umu da ti centri imaju optimalne kapacitete i oni u vrhu sezone bivaju premašeni i onda imamo neoptimalnosti u tehnološkom procesu koji dovode do smrada. Ono što je dobro je da su mjerenja čestica koja se rade u okviru standarda. Ono što nije dobro to je neugodan miris. Tome se može doskočiti aktivnosti svih nas da što više odvajamo na kućnom pragu i to će omogućiti da centri funkcioniranju na normalan način i da ne dođemo u ove situacija za koju pretpostavljam da je došlo i na samom Kaštijunu. Prema podacima it 2020. odvajali smo 41%, dok je ranijih godina bilo 27%. Zadovoljan sam skokom, no moramo napraviti veliki iskorak i vjerujem da mi to možemo odraditi. Kroz kontinuirano informiranje i edukaciju mislim da se može učiniti puno, a gradit će se i spremnici, reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane kroz EU financijsku omotnicu”, rekao je Ćorić.