Crkva opet želi zabranu rada nedjeljom, sindikati podržavaju

Sindikati i poslodavci različito su reagirali na novu inicijativu Crkve da se zabrani rad nedjeljom.

Ustavni sud je već dvaput, 2004. i 2009. godine, ukinuo zabranu rada nedjeljom. Tadašnji inicijatori zabrane rada nedjeljom bili su Hrvatski Caritas zajedno s Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splitu. Isti institut opet je počeo sakupljati potpise za novi referendum o zabrani rada nedjeljom. Osnovali su i Hrvatski savez za nedjelju, koji trenutačno okuplja 16 udruga. 


- Prvi, pravi i jedini razlog naše inicijative su radnička prava. Brojna prekovremena, minimalna plaća i sedam radnih dana u tjednu dovode do ponižavanja i uništavanja ljudskog dostojanstva. Naš jedini cilj je borba za dostojanstvo radnika - rekao nam je fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta.

Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić izjavila nam je kako se sindikat već godinama zalaže za neradnu nedjelju.

- Govorim u ime naših članova koji su bezbroj puta na sastancima rekli kako žele da se uvede zabrana - objasnila nam je predsjednica Sindikata trgovine. Dodaje kako su, prema europskim istraživanjima, austrijski radnici jedni od najsretnijih u EU, a ne rade nedjeljom.


- Sadašnja praksa na tržištu u kojem se poslodavci bore za svakog kupca je, po našemu mišljenju, potpuno nepotrebna - govori Štulić.

Dodaje kako traže zabranu rada nedjeljom, osim iznimki koje će biti točno precizirane i dobro nadzirane. Komentar su nam dali i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji su protiv ikakve zabrane, ali se slažu kako treba poštovati propise.


- Rad nedjeljom mora biti adekvatno plaćen te ga se ne bi smjelo izlagati takvom radu više puta zaredom. Ako radnik radi nedjeljom, onda mu se mora osigurati neki drugi dan odmora u tjednu - rekla nam je Ivana Zlatarić iz Hrvatska udruge poslodavaca.

Upozorava na to da bi se ukidanjem rada nedjeljom dovelo do smanjenja potrošnje koja na više načina utječe na sve segmente gospodarstva s obzirom na to da je naše društvo sklono povećanoj potrošnji upravo vikendom. Smanjenje opsega posla dovelo bi do značajnog smanjenja broja radnih mjesta. Mnogi ovoj inicijativi predbacuju kako ne djeluju za dobrobit radnika, nego za svoju.


- Ovo su polovične inicijative koje se samo prave radikalnim. Bojim se kako je njihov cilj eliminiranje konkurencije. Objektivno gledano, misa nedjeljom je nekad bilo mjesto društvenog okupljanja, učenja i druženja. Ovu funkciju u današnjem društvu preuzele su trgovački centri - objašnjava nam analitičar Žarko Puhovski.

Dodaje da ako bi došlo do ukidanja rada, onda bi bilo pošteno da se ukine i prodaja Glasa Koncila te da svećenstvo prihvati kako svoj posao ne radi za novac.

- Osim toga, inicijativa počiva na ideji da svi žive u višečlanim obiteljima. Netko tko živi sam i ima puno radno vrijeme jedino stigne u kupovinu preko vikenda. Iako je 1996. godine potpisan ugovor s Vatikanom u kojem se brani rad nedjeljom, tu odluku je poništio Ustavni radi neravnopravnog položaja između poslodavaca. Pretpostavka inicijative je da se izokrene čitav sustav funkcioniranja tržišne privrede, a to je nemoguće. Ne znam zašto bi to bila baš nedjelja, iako to, naravno, većinski odgovara svima koji imaju kršćanske korijene - rekao nam je Puhovski.     

EU: Tko ima zabranu, a tko nema

U katoličkoj Irskoj kupovina nedjeljom ne samo da je dopuštena, nego je i vrlo popularna.

U Velikoj Britaniji, Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji i Litvi nema nikakvih zabrana.

Vrlo liberalni režim rada trgovine imaju i katolička Španjolska te susjedni Portugal.

U Francuskoj trgovine moraju tražiti dozvolu za rad nedjeljom od lokalne samouprave.

Mađarska već dulje ima zabranu rada, dok je u Poljskoj zakon izglasan prošli tjedan.