Curenje tajnih podataka iz CIA-e rezultat je moguće osvete

Američke vlasti usmjerile su istragu o curenju obavještajnih dokumenata CIA-e na bivše podizvođače koji su ih možda bili uvrijeđeni jer su izgubili ugovor s američkom agencijom, navodi dnevnil Wall Street Journal (WSJ) u nedjelju.

WikiLeaks je objavio u utorak oko 9000 dokumenata, navodno podataka koje je prikupila CIA-e i ocijenio da je to najveća do sada objavljena količina tajnih podataka.

Ta mrežna stranica specijalizirana za razotkrivanje prisluškivanja, nabraja "većinu arsenala kojim se CIA služila pri hakiranju", zloćudnih softvera, virusa, crva, trojanaca, sve što je služilo za infiltriranje i preuzimanje kontrole nad elektroničkim aparatima.

WikiLeaks tvrdi da je dokumente dobavio od privatnih podizvođača Američke središnje obavještajne agencije (CIA).

Istraga je otvorena je o izvorima curenja informacija i o osobama koje su dostavile podatke WikiLeaksu. 

Pozivajući se na neimenovane izvore, dnevnik WSJ piše da su neke od tih osoba bile nezadovoljne, posebice nakon što su izgubile posao te da su iz osvete mogle dostaviti tajne informacije.

U prošlosti se to već događalo.

Američka Nacionalna agencija za sigurnost (NSA), na neki način sestrinska agencija CIA-e, doživjela je 2013. curenje informacija za koje je odgovoran Edward Snowden koji je radio za poduzeće vezano ugovorom za NSA-u.

Krajem 2016. NSA je otkrila da je suradnik, Harold Martin, zaposlen također u podizvođačkom poduzeću, ukrao i sakrio oko 50.000 gigaokteta dokumenata i podataka od kojih su neki bili tajni.

Za velika curenja dokumenata nisu uvijek odgovorni podizvođači. Chelsea Manning, koja je predala WikiLeaksu stotine tisuća stranica diplomatske prepiske 2010., bila je vojna obavještajna analitičarka.