Vlada s čelnicima Gazproma: Dogovorili se - nisu baš ništa

Delegacija ruskog Gazproma, predvođena čelnikom Aleksejem Millerom stigla je u srijedu na sastanak u Vladu. Sastali su se s ministrom financija Borisom Lalovcem i ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, ali i s premijerom Zoranom Milanovićem. 

Ministar Vrdoljak je potvrdio da Gazprom ima interese za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj. 

- Gazprom je pokazao interes za istraživanja na kontinentu. Natječaj za koncesije na kopnu bit će objavljen u idućih tjedan dana - potvrdio je Vrdoljak. Uz to, na sastanku je bilo riječi i o Ini, što je potvrdio i sam Vrdoljak rekavši da su imali ‘informativne razgovore o Ini i Južnom toku, ali nije bilo nikakvih bitnih i konkretnih zaključaka'.

- Dolazi delegacija Gazproma na čelu s predsjednikom Millerom, zamolili su da ih primimo. O čemu će razgovarati ne znamo puno jer nisu o tome govorili. Sigurno žele razgovarati o energetici i plinu. Vjerojatno o Južnom toku. Ne očekujemo nikakve velike vijesti. Tu ima i malo pozicioniranja, kriza je u Ukrajini, Rusija pod sankcijama, s razlogom - rekao je premijer Zoran Milanović uoči sastanka. 

Sastali se i s Ivom Josipovićem

Delegaciju Gazproma primio je u srijedu i Ivo Josipović. Ured predsjednika je priopćio da se razgovaralo o više tema. 

- Predsjednik je naglasio kako vodi politiku „otvorenih vrata“ za razgovor sa svima čiji  su poslovni planovi sukladni hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatska energetska politika, naši ekonomski interesi i europska energetska politika okvir su za odnose sa svim stranim partnerima. Izaslanstvo Gazproma i Gazpromnjefta iskazalo je interes za prijavu na natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu koji se otvara 18. srpnja ove godine. Predsjednik Josipović zahvalio je na iskazanom interesu te istaknuo da će postupak odlučivanja na natječaju biti u cijelosti transparentan, s jednakim odnosom prema svim ponuđačima - priopćio je Ured predsjednika.

Razgovor se vodio i o drugim aktualnim temama energetske politike, uključivši projekt Južni tok i poziciju INA-e i drugih tvrtki na hrvatskom i europskom energetskom tržištu.