Nadbiskup Srakić: Pomognuta oplodnja vrijeđa dostojanstvo

U hrvatskim marijanskim svetištima u srijedu se tradicionalno slavi Velika Gospa. Tisuće vjernika došlo je u svetište Majke Božje u Mariji Bistrici gdje je misno slavlje u 11 sati predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. 

- Braćo i sestre, Marijino uznesenje na nebo poziva nas da pogled trajno usmjerimo prema Bogu, da uzdižemo svoj pogled! To je moguće, to je lijepo i na to smo kao kršćani pozvani, ali za to je potrebna hrabrost, i to životna hrabrost. Upravo zato što nam prijeti opasnost da gledamo prema dolje, zbog toga što smo zatočeni svojim "ja", našim "ja", koje je nerijetko obilježeno sebičnošću, takvom "ja", koje se prigiba samom sebi u nastojanju da se nametne kao apsolutni kriterij, oblikujući se u idola, kojega treba poštovati i za kojega treba biti raspoložen sve žrtvovati. No, takav "ja", narušava bit odnosa, što ih svaki od nas ima s drugima, jer smo stvoreni za susret i odnos. Međutim kada susretima i odnosima dominira afirmacija vlastitoga "ja", osjetljivost za drugoga promeće se u indiferentnost, a zalaganje za drugoga više se ne shvaća i ne doživljava kao dar i odgovornost. Interesi pojedinaca i skupina na nasilan način prevladavaju, izlažući još većem siromaštvu i ponižavanju one koji su već dovoljno siromašni i slabi - rekao je u svojoj homiliji zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.

Rekao je također da je vrijeme što ga živimo ispunjeno govorom o krizi, ali se čini da pojam "kriza" sam od sebe ne uspijeva reći što je sve u igri.Ono što se zbilo, i na ekonomsko-financijskom planu, ima kao pozadinu velike promjene na svjetskom planu, koje su se događale nakon propalih utopija dvadesetog stoljeća te poručio vjernicima, da duboko osjećajući teške prilike u kojima se nalaze mnogi u našoj sredini, molimo za potrebnu mudrost odgovornih, te da je potrebno u ovim vremenima nepredvidivih i često forsiranih promjena, držati se provjerenih oslonaca vjerničkog i nacionalnog postojanja, a na tom putu uvijek započinjati od obitelji, spomenuvši riječi Svetog Oca na Svjetskom susretu obitelji u Milanu ove godine.

- Svatko dakle može uvidjeti da zakonodavstvo i djelovanje državnih institucija moraju biti osobito u službi obitelji, zasnovanoj na braku i otvorenoj životu, te također moraju priznati prvotno pravo roditelja na slobodni odgoj i formaciju djece, prema odgojnom projektu koji oni smatraju vrijednim i prikladnim.

Na kraju je Bozanić pozvao prisutne da mole za domovinu Hrvatsku, da tkivo hrvatskog naroda ne razjedinjuju oni kojima nije stalo do hrvatskog boljitka. 

- Molimo često i ustrajno, osobito nadolazećih mjeseci, za narod i Domovinu, da nas Bog oslobodi od privida i zavaravajućih ponuda te nam dade mudro srce, kako bismo mogli spoznati i podržati ono što promiče opće dobro, osobito razvoj i napredak naših obitelji te solidarnost s potrebnima, na dobrobit svih u sadašnjosti i budućnosti, zaključio je kardinal Bozanić, koji će predvoditi misno slavlje i u zagrebačkim Remetama s početkom u 18 sati.

Na centralnom misnom slavlju, na prostoru Crkve na otvorenom blaženog Alojzija Stepinca, okupilo se oko 60 000 vjernika iz Hrvatske ali i susjedne Slovenije. Od predstavnika vlasti nije bilo nikoga, jedino smo zamijetili Predsjednika zagrebačke gradske skupštine Davora Bernardića.

U Sinju "krnja" alkarska povorka

Tisuće hodočasnika dolazili su u Sinj tijekom cijele noći na srijedu, a hitna pomoć imala je posla kao nikad:

- Bilo je posla kao rijetka kada, najviše kod mladih koji su nepripremljeni hodočastili iz Splita. Uglavnom su to bile intervencije zbog iscrpljenosti i opće slabosti, ali bilo je i alkoholiziranih, rekli su nam u Sinjskoj hitnoj pomoći.

A u srijedu rano ujutro u Sinj se slilo još nekoliko desetaka tisuća gostiju, tako da je kolona automobila na ulazu u grad bila duža i od pet kilometara. Vrhunac proslave uslijedio je u 9.30 sati na svečanoj procesiji gdje su alkari pronijeli gradom sliku Gospe Sinjske koja im je prema legendi pomogla u odlučnoj bitci protiv Turaka.

Svečanu misu vodio je nadbiskup Splitsko-makarski Marin Barišić, a cijela procesija prošla je u sjeni sukoba Sinjskih Franjevaca i Viteškog alkarskog društva. Naime, prvi put od 1990. godine u procesiji je sudjelovala okrnjena, a ne cijela povorka alkara i to bez alkarskog barjaka s Gospinim likom.

To ipak nije umanjilo vrhunski doživljaj svim Sinjskim gostima jer su već nakon podnevne mise krenuli u pravi stampedo na štandove s pečenom janjetinom...

Blagdan se tradicionalno slavi i u Splitu u marijanskom svetištu Gospe od Pojišana. U 18 sati iz splitske prvostolnice sv. Dujma krenut će svečana procesija s Gospinom slikom, a nadbiskup Barišić zatim će predvoditi misno slavlje u Pojišanu. Mnoštvo vjernika očekuje se i u preostalih 1160 hrvatskih marijanskih svetišta i crkava.

U Aljmašu se okupilo više 80.000 vjernika

Tijekom srijede više od 80.000 vjernika hodočastilo je u Aljmaš i u tamošnjem svetištu slavilo Marijino uznesenje na nebo. U svojoj homiliji nadbiskup Marin Srakić je podsjetio da je i Marija, "ljudsko stvorenje kao i mi, žena Izraela i Majka Isusova, u trenutku svoje smrti dušom i tijelom uzeta onamo gdje kraljuje njezin Sin".

- Očito, iz tog otajstva možemo izvući niz pouka, između ostaloga pouku o dostojanstvu čovjeka, o nepovredivosti ljudskoga života i ljudskoga tijela. U procesu sekularizacije čovjek je sa svega skinuo oznaku svetosti i smatra da može i smije činiti sve što hoće. Papa Blaženi Ivan Pavao II. tražio je da u Povelji Europe uđe činjenica Krista i kršćanstva. Međutim, čelnici Europe to nisu prihvatili i Europa ide svojim putem, ne obazirući se previše oko sebe, ne mareći čak ni na naravni ni na Božji zakon. Na temelju nekih predizbornih obećanja u nas se izdaju (ne)zakoni koji ne zadiru u politička ili stranačka uvjerenja, nego u osnovne božanske ustanove, kao što su život i obitelj. Čovjek se počeo igrati Boga, a kao što netko reče, za tu igru nema dovoljno znanja ni sposobnosti, rekao je nadbiskup Marin Srakić.

Pritom je pozvao kršćane, "koji vjeruju da je Bog učinio čovjeka malo manjim od anđela", da neprestano svjedoče svoja vjerska uvjerenja, jer - "to je naša dužnost na temelju krsnog poslanja i pravo na temelju Ustava, bez obzira što neki vrijeme u demokracije naše javne nastupe unaprijed proglašavaju konzervativnima, zaostalim mračnjacima".

- Došli smo do toga da se borba za naviještanje "kulture života" proglašava mračnjaštvom, a "kultura smrti" naprednošću. Zakonodavstvo, i svjetsko i hrvatsko, često ne mari za osnovne etičke i ljudske vrijednosti. U zakonskim odredbama građani redovito nalaze oslonac za svoj privatni i javni život, međutim, kada se izdaju zakoni koji su u suprotnosti s čovjekovim dostojanstvom, vjernici se osjećaju osamljenima, prepuštenima isključivo vlastitoj savjesti. Zato je potrebno ne samo vjerovati u vjerske istine, nego ih živjeti i drugima ih svjedočiti. To na primjer konkretno znači, ako građanski zakon glasi: "Brak prestaje smrću bračnog druga... ili razvodom braka", kršćanin je u svojoj savjesti pozvan slijediti i živjeti pravilo što ga je Isus proglasio: "Što je Bog sjedinio, neka čovjek ne rastavlja". Ako u zakonodavstvu i stoji: "Prekid trudnoće je medicinski zahvat, i može se izvršiti...", kršćani su u svojoj savjesti osvjedočeni: "Pobačaj i čedomorstvo užasni su zločin". Ako zakon istospolne zajednice izjednačuje s bračnom i obiteljskom zajednicom, kršćanska savjest prihvaća Božji naum o braku i obitelji prema onome "Muško i žensko stvori ih". Ako građanski zakon dopušta medicinski potpomognutu oplodnju, kršćanin prema svojoj kršćanski odgojenoj savjesti to ne prihvaća svjestan da ona vrijeđa dostojanstvo ljudskog bića, štiti pravo jednoga protiv prava drugoga (nezaštićenoga) i neminovno povlači uništenje ljudskih života, rekao je nadbiskup Marin Srakić.