Smatra da su potrebni, a istaknula je da će biti na trošak EU fondova i državnog proračuna. U eksperimentalnoj fazi reforme trebalo bi se osigurati oko 7000 tableta
Divjak: 'Učenici trebaju dobiti tablete, neće ih platiti roditelji'
Upravo smo objavili poziv nakladnicima za eksperimentalne udžbenike i digitalne materijale. Sad su u niskom startu jer je rok za predaju materijala 1. svibnja. Očekujem da bi ih do 1. lipnja mogli otvoriti eksperimentalnim školama, da učitelji vide materijale. Ne samo prijedloge tiskanih udžbenika koji će sada biti bitno reducirani, nego i digitalne materijale, tako da odluče što će od toga koristiti, kazala je u intervjuu za Novi list ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Dodala je da pritom ukupnu fizički materijali ne smiju prelaziti 70 posto sadašnjih.
- To znači barem 30 posto lakše torbe. Ali bit će još lakše, jer smo planirali da svi učenici i svi učitelji dobiju tablet – znači njih oko 7000. Sve što bude dostupno u obliku fizičke knjige koja može ostati u školi, bit će dostupno i na tabletu. To je direktno rasterećenje ne samo težine torbe, nego i korak prema digitalnoj transformaciji škola - kazala je.
Misli da je to potrebno, a trošak novih školskih pomagala neće biti na teret roditelja.
- Tableti danas nisu skupi. Za 6.000 učenika i oko 1.300 nastavnika, a cijena im je nekoliko stotina kuna, to nije prevelik trošak. To neće biti na teret roditelja. Kad se jednom zaduži tablet, to nije samo za jednu godinu, nego za više godina, a ako se smanji broj fizičkih knjiga i cijena, mislim da to ima opravdanje. U Estoniji je digitalna transformacija bitno pridonijela promjenama u školskom sustavu. Danas se obično u školi gradivo predaje, a kad dobiješ zadaću, suočavaš se s poteškoćama. Moglo bi biti obrnuto, da se videopredavanje pogleda prije, ili neki materijali pripreme, a da se u školi postavljaju pitanja, rješavaju problemi, da škola stvarno dobije kvalitativni iskorak prema razvoju viših kognitivnih razina - kazala je ministrica.
Trošak će, kaže, dijelom pokriti EU fondovi, a dijelom državni proračun.
- U 2019. bi trebao početi projekt e-škola težak milijardu kuna, namijenjen edukaciji i opremanju škola. Razgovarat ćemo i s osnivačima koji se i sada uključuju u sufinanciranje udžbenika preko sredstva za decentralizirane funkcije u kojima je i obrazovanje. Potrudili smo se da eksperimentalna provedba nikako ne padne na teret škola ili roditelja, a potrudit ćemo se i da ono što učitelji rade, na neki način kompenziramo - kazala je ministrica.
Za eksperimentalnu fazu kurikularne reforme koja slijedi prijavile su se, kaže, škole iz različitih krajeva Hrvatske.
Kazala je i da misli da će se za imenovanje članova Ekspertne radne skupine trebati još mjesec dana.
O tome da na čelu ERS-a bude državni tajnik Matko Glunčić, koji je reformu nazivao promašenom i štetnom, a koji navodno pretendira na tu poziciju, kazala je da je legitimno pravo svakoga da se javi.
- Prije svega treba uzeti u fokus da osoba koja vodi ERS mora imati kompetencije, projekte, radove s tog područja, dokazati svoju stručnost. Naravno, prije svega udovoljiti kriterijima iz natječaja - kazala je.