Plenki hvali nagodbu i poručio: 'Nisam se ja slikao sa zeljem...'

Andrej Plenković je na početku sjednice Vlade čestitao Daliću i hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Poručio je da je uz njih i vjeruje da će uz ovakvu igru ići dalje. Osvrnuo se i na izglasavanje nagodbe u Agrokoru. 

- Ta činjenica da je jučer za nagodbu glasalo 80,2 posto vjerovnika je jedna snažna podrška potpora odlično vođenog procesa izvanredne uprave - rekao je Andrej Plenković. Kaže kako su kao Vlada djelovali na učinkovit i uspješan način. Dodao je kako je Vlada odoljela stalnim pritiscima da se ruši Vlada, a samim time i zakon o izvanrednoj upravi.

Indirektno se obratio i Davoru Bernardiću i još jednom rekao kako on nije bio taj koji se slikao sa zeljem i radio "selfije".

Plenković se zahvalio i bivšoj ministrici Martini Dalić. 

- Ovaj proces je dobar za hrvatsku ekonomiju - istaknuo je te dodao kako je 'lex Agrokor' ocijenjen da je u skladu s Ustavom. 

Državna jamstva za novu bolnicu u Sušaku

"Hrvatska Vlada šalje poruku da dugoročno i u cjelini rješavamo KBC Rijeka, projekt koji je izrazito važan i za Rijeku i za Primorsko-goransku županiju i druge županije koje gravitiraju Rijeci", naglasio je premijer Andrej Plenković.

Na Sušaku će se tako graditi termoenergetski blok s centralnom kuhinjom, servisnim pogonima i radionicama, otvoreno višeetažno parkiralište te dječja bolnica i klinika za ginekologiju i porodništvo.

Okvirna procijenjena vrijednost projekta je 750 milijuna kuna, a Vlada je dala suglasnost na višegodišnje zaduživanje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Zadovoljstvo zbog donošenja takvih odluka te zahvalu premijeru izrazilo je više ministara koji dolaze iz tog kraja.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao kako je riječ o povijesnom danu za Primorsko-goransku županiju i Rijeku. U KBC Rijeka nije bilo ulaganja od 1980-ih, rekao je te dodao da "onaj tko ne živi dolje, ne može vjerovati u kojim uvjetima rade tamošnji liječnici".

Ministar turizma Gari Cappelli ustvrdio je kako se današnjim odlukama "mijenja povijest zdravstva", a svi oni koji gravitiraju KBC-u Rijeka pamtit će današnji dan.

Vlada je donijela i odluku o kriterijima i načinima za stambeno zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja.

Ovime trajno rješavamo i stambeno zbrinjavamo sve one koji su u klizištima izgubili dom, kako u Hrvatskoj Kostajnici, tako i u ostalim dijelovima Hrvatske, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

Pohvalio dijalog Vlade sa županima 

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak da je sastanak u Varaždinu sa županima, te predstavnicima gradova i općina i saborskog Odbora za lokalnu samoupravu još jednom potvrdio kvalitetan dijalog Vlade sa čelnicima lokalne samouprave, što se pokazalo u otvorenosti rasprave i prihvaćanju Vladinih ideja o unaprjeđenju odnosa.

Plenković je u uvodnom dijelu Vladine sjednice kao jednu od kapitalnih tema istaknuo cestarski sektor, osobito financiranje županijskih uprava za ceste na kvalitetan i pravičan način.

Veliki su iznosi sredstva potrebnih za održavanje mreže županijskih i lokalnih cesta. Uz kvalitetan dijalog koji vodi ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ostavljamo uvijek prostor za dodatni napredak, a župani su dobro prihvatili i ono što se do sada napravilo, rekao je premijer.

Druga izrazito važna tema vezana je za regionalni razvoj i bolju apsorpciju europskih fondova, kaže Plenković, a radi se o više od 700 milijuna kuna za pomoć u regionalnom razvoju ove godine.

Inovacija s potpisivanjem razvojnih sporazuma s više županija, koji će okrupniti projekte relevantne za različite dijelove Hrvatske, daje nam razloga zadovoljstvo da na taj način možemo ostvariti zajedničke interese države, županija i pojedinih dijelova Hrvatske, istaknuo je Plenković.

Iskustvo iz Slavonije iskoristiti za sjever Hrvatske, Dalmaciju, Primorje, Istru i okolicu Zagreba

"Iskustvo koje ćemo imati potpisivanjem razvojnih sporazuma na 5. sjednici Savjeta za Slavoniju, koja će se održati u Vinkovcima 20. srpnja, vjerujem da ćemo iskoristiti i za sjever Hrvatske, Dalmaciju, primorski i istarski dio zemlje, te županije oko Zagreba na najkvalitetniji mogući način", kazao je.

Najavio je da će se uskoro na Vladi razmatrati zakoni o potpomognutim područjima i stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, kao i zakoni o brdsko-planinskim područjima, otocima i Vukovaru. To govori koliko Vlada vodi računa o dijelovima Hrvatske koji su do sada bili deprivirani u politici ravnomjernog regionalnog razvoja.

Ta politika uz napore za što boljim pregovaranjem o idućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a, koji Hrvatskoj mora osigurati dodatni generator razvoja kroz kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku, uz izrazito važne teme poput sigurnosti i migracija, predstavlja dobar okvir za naše pregovore s različitim europskim institucijama, ocijenio je premijer.

Daljnja funkcionalna decentralizacija i inicijativa za spajanje rada državne uprave na razini županija sa županijama, koju je predstavio ministar uprave Lovro Kuščević, dobro je pozdravljena jer se očekuje da će na taj način više zadaća biti ostavljeno županijskoj razini vlasti, što je dobro jer je na taj način vlast bliža građanima, naglasio je Plenković.

Na sjednici hrvatske Vlade raspravljat će se o nacrtu prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine, nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaju poslovnog prostora, nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona te nacrtu prijedloga zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

Upućen prijedlog zakona o uzgoju domaćih životinja

Vlada je četvrtak u saborsku proceduru uputila nacrt prijedloga zakona o uzgoju domaćih životinja, kojim se propis iz 1997. usklađuje s EU pravilima, a po riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, taj zakon ima za cilj potaknuti udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača.

Važeći aktualni zakon o stočarstvu datira iz 1997. i dosta je u nekim stvarima zastario i iz tog razloga i idu izmjene, kazao je Tolušić.

"Osnovni koncept EU uredbe i zakona omogućava osamostaljivanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija u provedbi uzgojnih programa te naglašava potrebu jačanja njihovih administrativnih i institucionalnih kapaciteta kako bi  te udruge u potpunosti ispunjavale uvjete za vođenje uzgojnog programa te u odnosu na druge s područja EU bile tržišno konkurentne", istaknuo je.

Zakon ima za cilj udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija, rekao je Tolušić. Dodao je i kako se prijedlogom zakona uređuju i specifičnosti u provedbi uzgoja, trgovine, očuvanja genetske raznolikosti te reprodukcije domaćih životinja.

Vlada je u Sabor uputila i nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, a Tolušić je rekao kako je glavni cilj izmjena i dopuna uglavnom tehničke prirode.

Potrebno je uskladiti terminologiju s drugim zakonima, primjerice onom o akvakulturi, o pružanju usluga u turizmu i o hrani, a potrebno je i ažurirati i popis uredbi koje se primjenjuju, nadopuniti i pojasniti pojedine odredbe radi izbjegavanja mogućnosti dvostrukog tumačenja ili pojednostavljenja provedbe u praksi.

U tom je smislu, kazao je Tolušić, potrebno doraditi odredbe koje se odnose na primjenu zakona, regulaciju ribolova u zaštićenim dijelovima prirode, športski i rekreacijski ribolov, pohranu povlastica i upravljanje odobrenjima za ribolov pojedinim alatima.

Jedna od značajnijih promjena je prenošenje poslova organiziranja i provođenja stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu koja je organizacijski, kadrovski i stručno spremna preuzeti organiziranje i edukacije na tom području. 

"Vezano za inspekciju, potrebno je unijeti odredbu o bespilotnim letjelicama, budući da ćemo snimke tih letjelica, a letjelice nabavljamo, koristiti za potrebe inspekcije te kao dokaz u postupcima koje provodimo", istaknuo je Tolušić te dodao kako je potrebno omogućiti djelatnicima Ministarstva obrane da upravljaju navedenim sustavom.

Predloženim izmjenama obavljene su korekcije koje će poboljšati primjenu Zakona, smanjiti će se broj propisanih prekršaja, prenijeti će se poslovi stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsko poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu čime će se rasteretiti Ministarstvo poljoprivrede, a korisnicima će se omogućiti besplatno stručno osposobljavanje. 

Za provedbu oba zakonska prijedloga nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

Prihvaćen prijedlog zakona o Središnjem registru 

Kako je izvijestio ministar državne imovine Goran Marić, vođenje Središnjeg registra državne imovine dosad je bilo uređeno Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine, a koji je prestao važiti u lipnju ove godine stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom.

S obzirom da se vođenje registra ne regulira novim zakonom, napominje Marić, to je pitanje bilo potrebno urediti posebnim zakonom. 

"Najvažnija izmjena je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, s obzirom da je on zadužen za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture", kaže Marić. 

Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države. 

Marić ističe da zakon preciznije definira obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju.

Premijer Andrej Plenković je ocijenio da je riječ o izrazito važnom zakonu koji će uvesti red i stvoriti kvalitetan registar svega onog što je u vlasništvu Republike Hrvatske, kazavši kako se očekuju pozitivni efekti zakona.

Učinkovitije upravljanje poslovnim prostorom u državnom vlasništvu

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.

Mijenjaju se isključivo odredbe koje se tiču poslovnih prostora u vlasništvu RH, dok su odredbe koje se tiču prostora u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave ostale neizmijenjene.

Kako je istaknuo ministar Goran Marić, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.

Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz "fingirane" ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.

Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH se više ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem.

Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.

Bolje i efikasnije pravosuđe 

Bolje, brže, efikasnije i modernije pravosuđe, cilj je prijedloga zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu te izmjena i dopuna Prekršajnog zakona, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak poslala u saborsku proceduru.

Prijedlogom zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu  uređuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i program vježbeničke prakse, način provođenja stručne obuke za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim diplomskim sveučilišnim, odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

 "Temeljni ratio ovog zakona je da pripremimo kadrove koji će sutra u pravosuđu preuzeti funkcije sudaca, državnih odvjetnika i savjetnika, koji će biti oni ljudi koji će stvarati jedno brže, bolje, modernije pravosuđe kojem težimo", istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Predloženim zakonom omogućava se obavljanje vježbeništva u upravnim sudovima te obvezu vježbenika primljenih u druge sudove i državna odvjetništva da provode određeno vrijeme svoje vježbeničke prakse u upravnim sudovima, a koji su ustanovljeni nakon stupanja na snagu postojećeg Zakona.

 Kako bi se osiguralo da što veći broj ljudi u pravosuđu stekne uvjete za polaganje pravosudnog ispita, a time i veću mogućnost zapošljavanja, uvodi se stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita u trajanju od 18 mjeseci, ranije poznato kao "volontiranje".

Detaljnije se razrađuje i rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita te se određuje polaganje posebnog ispita iz Europskog prava, a uvodi se i mogućnost polaganja popravnog ispita iz jednog dijela pravosudnog ispita.

Po važećim odredbama, ako se padne samo jedan segment usmenog dijela - mora se polagati cijeli ispit, a mi to sada relaksiramo, kazao je Bošnjaković.

 "Mislim da će ovaj zakon stvoriti bolje uvjete za vježbenike, ali i za druge pravnike da dobijemo bolju bazu pravnika koji će pravosudni sustav činiti još boljim", ocijenio je ministar pravosuđa.

Izmjene i dopune Prekršajnog zakona posljedica su reforme pravosudnog sustava, koja se provodi kroz reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova, a povezane su i s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, donošenjem novog Zakona o područjima i sjedištima sudova i s izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a stupaju na snagu s početkom iduće godine.

Reformom pravosudnog sustava, naime, više neće postojati prekršajni sudovi, koji se spajaju s općinskim sudovima, te se sukladno tome prilagođava tekst važećeg Prekršajnog zakona.

Spajanjem  sudova omogućit će se racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala, optimalno korištenje kadrova na sudovima, a prekršajni sudovi bi postali odjeli unutar općinskih sudova te bi se višak sudaca mogao s prekršajnih predmeta preusmjeriti u druge grane sudovanja u kojima postoji deficit kadrova i gdje je opterećenje znatno veće.

"Ne stajemo s reformama" 

Ministar Dražen Bošnjaković rekao je kako s reformama ne staje. 

- Već na jesen imamo dosta snažne izmjene zakona o parničnom postupku. Imamo zakon o zemljišnim knjigama. O parničnom zakonu je rekao da će značiti jako puno jer će u njemu osigurati sve modalitete vezane uz digitalne tehnologije. Također, rekao je kako ne ide na utakmicu Hrvatske i Rusije.

Utakmicu će u Sočiju vjerojatno pratiti ministar Zdravko Marić koji se "ugodnije osjeća na stadionima". Nije želio komentirati jučerašnju nagodbu.

"Sve će ići prema planu" 

Prije sjednice Vlade, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je nadolazeću obrazovnu reformu. 

- To je otprilike 50 milijuna kuna po školi, edukacija nastavnika, novi programi, smještajni kapaciteti, suradnja s poslodavcima. Mi imamo dva velika projekta od rujna. Jedno su eksperimentalne škole gdje sve ide  savršeno po planu, a drugo informatika. Unatoč svim otporima i neprijateljima koje imamo, ja sam sigurna da će sve ići prema planu - komentirala je ministrica Blaženka Divjak. 

Premijer Andrej Plenković je prije sjednice održao sastanak s članovima izvanredne uprave Agrokora, Fabrisom Peruškom i Irenom Weber nakon što je u srijedu nagodba izglasana s 80,2 posto glasova vjerovnika.