Divlji zapad: Koja konjica može pomoći radnicima Agrokora?

Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je od policije da počne s izvidima u slučaju Agrokor. Tako se i posljednja u nizu institucija uključila u dramu oko koje su, kao i Vlada, Sabor, HNB, Porezna uprava, i brojni drugi trebali reagirati puno, puno ranije.

U kaubojskim filmovima stvari su jasne: U posljednji čas stiže konjica i spašava stvar. Na hrvatskom Divljem zapadu malo je drugačije: famozne 'institucije' stižu kad je već prekasno i spasa, uglavnom, nema. 

Može se samo zbrajati šteta.

Prije nego što su milijarde dugovanja Agrokora postale javna stvar, prije nego što je to postalo prvorazredno i sudbonosno političko pitanje u zemlji, prije nego što je ruski veleposlanik Azimov nakićen ordenjem opleo po Ivici Todoriću, prije nego što su Plenković i ekipa panično počeli krojiti 'Lex Agrokor', prije nego što je 'građanin' Božo Petrov podnio kaznenu prijavu, prije cijele histerije koja je nastala, institucije su znale. Morale su znati. Ali, po običaju, nisu se miješale u svoj posao dok sve nije isplivalo na površinu.

Nije prvi put da gledamo taj scenarij.  

Mnoge velike mutne privitazacijske priče s početka devedesetih, u kojima su jedna za drugom nestajale tvrtke, tvornice i tisuće i tisuće radnih mjesta, još nisu dobile sudski epilog, a kad će, ne zna se. Ivo Sanader je u ljeto 2009. otišao s mjesta premijera izazvao tektonski poremećaj i završio s pet optužnica. Nijedna još nije pravomoćno okončana, a neće ni biti skoro. Što su 'institucije' radile tada? Nažalost, isto što i danas. Pravile se gluhe i slijepe dok voda nije došla do grla. 
 Ono što je najgore je da iza svih tih slučajeva, afera i izvida stoje sudbine stotine tisuća običnih ljudi, građana, kolateralnih žrtava nerada institucija. Oni su tada i danas strahovali za svoje poslove, za svoje plaće, za svoje obitelji.
 

Kakva konjica će njima sada stići u pomoć?