Djeca bolje pišu i govore ako imaju više likovnog odgoja

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Premali broj sati likovnog odgoja u osnovnoj školi smanjuje mogućnost razvitka kreativnosti djeteta te se nepovoljno odražava na mentalni odgoj djece, tvrde psiholozi.

Otkad je satnica likovne, glazbene i tehničke kulture 1997. godine smanjena s dva na jedan sat tjedno, nastavnici likovne kulture žale se da zbog premalog broj sati nastave ne mogu upoznati djecu i njihove afinitete. Također, teško im je zaokružiti punu satnicu u jednoj, pa nerijetko predaju u više škola.

- Jedan sat likovnog nije dovoljan ni da se pogrebe po sadržaju koji je planiran, a kamo li da ga se kvalitetno realizira te postignu odgojni i obrazovni ciljevi. Kao psiholog, bila bih zadovoljna kad bi bila barem dva sata tjedno kao nekad. Uloga i značaj likovnog odgoja i, općenito, likovnog izražavanja djece u nas se sustavno podcjenjuje. Sklona sam misliti da je to rezultat neznanja onih koji odlučuju što, kako i koliko će djeca učiti u školi. Ima i nemara, nedostatka interesa da se neophodno o tome nauči, omalovažavanja likovnog i ostalih odgoja te predrasuda, neosnovanog preferiranja ‘glavnih’ predmeta, prepotencije, zlouporabe položaja, nepoznavanja najnovijih znanstvenih spoznaja o karakteristikama djece određene dobi, osobitostima njihova psihofizičkog razvoja i njihovim potrebama - upozorila je istaknuta splitska psihologinja Milijana Kovačević, koja je više od četiri desetljeća radila u Osnovnoj školi Kman-Kocunar te predavala na tri kolegija iz psihologije na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Učiteljima likovni odgoj od prvog razreda omogućuje da kroz dječji crtež upoznaju dijete, procijene njegovu intelektualnu zrelost i uoče eventualne poteškoće. Kovačević ističe kako za razliku od govora kojim se dijete neposredno izražava, crtež je posredan i najiskreniji način djetetova izražavanja i komunikacije te da do 12. godine ima veliki mentalno-higijenski značaj u razvoju djeteta.

- Kad mi dijete tek dođe u 1. razred, prvo što tražim od njega je da nacrta nešto. Iz tog crteža iščitam intelektualnu zrelost djeteta i ono mi putem crteža šalje poruku. Iz njega mogu vidjeti ima li dijete nekakvu poteškoću ili traumu te mogu na vrijeme dijagnosticirati postojanje iste i pomoći djetetu tako da ga uputim kod stručne osobe.

Također, djeca u 1. razredu trebaju više vremena za vađenje pribora, motorika im je još nerazvijena i učiteljica treba svakome individualno pomoći pri radu. Školski sat tjedno je zaista premalo i ponekad se dogodi da dam upute, djeca pripreme pribor i sve potrebno za rad, a kraj sata gotovo je zvonio. To bude frustrirajuće i meni i djeci jer se vesele satu likovnog i prilici da se izraze putem crteža. Problem je i što za bilo kakvu zahtjevniju tehniku ili kombiniranje dviju tehnika trebate barem dva školska sata – rekla je Marijana Šundov, učiteljica splitske OŠ Pujanke. Udruga za promicanje vizualne kulture OPA, osnovana 2009. na inicijativu nastavnika likovne kulture i umjetnosti, aktivno radi na poboljšanju statusa likovne kulture. Uključeni su i u izradu obrazovne reforme.

- Na nastavi likovnog nije važan talent, nego je cilj da svi učenici razvijaju fine motoričke vještine, koordinaciju oko-ruka, prostornu percepciju, kreativno i kritičko mišljenje, sposobnost timskog rada i samostalnog rada, odgovornost i samopouzdanje, digitalne kompetencije, medijsku pismenost i druge vještine - kaže Jelena Bračun Filipović.

Logopedi također naglašavaju važnost likovnog odgoja za djecu. - Likovni odgoj u ranom periodu odrastanja predstavlja važnu komponentu razvoja vještina i sposobnosti. Kroz crtež dijete počinje organizirati sadržaje na papiru, svladava prostorne odnose, razvija vizualnu percepciju, a kroz razvoj grafomotoričkih vještina priprema se da izazove škole i vještinu pisanja. Primjenom različitih likovnih tehnika i načina rada razvija se dječja mašta, a verbalizacijom likovnih sadržaja razvijaju se i govorno-jezične vještine - rekla nam je prof. logoped Renata Kožul.

Finci imaju pet puta više odgojnih sadržaja u školi

Izbornog vjeronauka ima dvostruko više u višim razredima osnovne škole nego odgojnih predmeta. I dok je u Europi satnica likovnog 2-4 sata, kod nas je svedena na minimum. Prema podacima Udruge za promicanje vizualne kulture Hrvatska u nastavi ima samo 280 sati likovnog, Malta i Češka 350, Slovenija 487, Norveška, Francuska i Danska 630, Portugal 1050, a Finska čak 1368 sati likovne kulture u nastavi.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.