"Djeci treba više sati likovne kulture, a manje vjeronauka"

Zašto se umjesto vjeronauka ne uvede neki općeniti predmet koji bi se bavio svim religijama ili pak općenito etikom? Zašto se vjeronauk u sekularnoj državi ne makne iz državnih škola u crkve gdje mu je mjesto, a ako se ne planira maknuti, zašto se u rasporedu ne tretira jednako kao drugi izborni predmeti jer mnogi roditelji imaju problema s time da im djeca sjede po hodnicima kao obilježeni izopćenici zato što ga ne pohađaju, konkretna su pitanja koja su roditelji postavljali Vladi nakon pohvale o tome kako napreduje kurikularna reforma i reforma hrvatskog obrazovnog sustava. Predstavnici Vlade na ta pitanja tijekom otvorene rasprave s roditeljima odgovarali su jednako kao i ranijih godina: Nastava vjeronauka zajamčena je ugovorima države s Vatikanom te se bez izmjene tih ugovora ne može ukinuti. Što se tiče rasporeda u kojem se roditelji zauzimaju da taj izborni predmet bude prvi ili zadnji sat pa da djeca mogu u školu doći kasnije ili otići ranije, odgovor nisu dobili. No mnogi roditelji upozorili su na još jedan značajniji problem.

- Hoće li se poduzeti nešto u vezi s likovnom i glazbenom kulturom, odnosno umjetnosti kao nastavnih predmeta u školama? To su predmeti koji su vrlo marginalizirani, a nisu nimalo nevažni. Mislim da bi učenici trebali više razvijati kreativnost, a također i steći više znanja na području likovne i glazbene umjetnosti kao dijelu opće kulture - rekla je jedna od sudionica na chatu. Upravo umjetnički predmeti svojom satnicom su izjednačeni s, na primjer, vjeronaukom, a stručnjaci već godinama različitim inicijativama pokušavaju upozoriti kako cijelo društvo već osjeća, a tek će u budući naraštaji osjetiti posljedice takve neodgovorne odluke. Svi kreativni predmeti su marginalizirani i obespravljeni, a učenje se svodi na ponavljanje činjenica bez kritičkog promišljanja. Jer dva školska sata likovnog u dva tjedna doista su premalo. Razvoj kreativnosti u obrazovanju je stvaranje dugoročnog resursa za kreativno, inovativno društvo, razvijenu kulturu, gospodarstvo te suvremene tehnologije, smatraju stručnjaci s Akademije likovnih umjetnosti, Studija dizajna, Arhitektonskog i Ekonomskog fakulteta, Instituta za razvoj i međunarodne odnose Hrvatske udruge poslodavaca. Nedostatan razvoj kreativnosti učenika u osnovnom i srednjoškolskom odgoju, već je sada vidljiv u posljedicama u visokoškolskom obrazovanju.

- Bez kreativnosti nema inovacija, rasta i razvoja gospodarstva. Ako ne počnemo raditi na razvoju kreativnosti kroz sve alate, osuđeni smo na stagnaciju - upozorio je u nekoliko navrata za Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti.

Također, većina se slaže kako je kreativnost ključna za prevladavanje krize, gospodarske, ali i društvene.

- Satnica likovne i glazbene kulture se mora promijeniti jer je riječ o predmetima na kojima se stječe znanje koje se može iskoristiti i prenijeti baš na sva područja. To zovem dodana vrijednost svemu - onome što rade, načinu na koji žive, načinu na koji promatraju - rekla je Ida Loher iz zagrebačke Osnovne škole Šestine i članica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA koja intenzivno radi na ovom problemu. Dodaje kako se ona i kolege već 17 godina bore za više sati umjetničkih predmeta.

- Pod izlikom rasterećenja učenika Ljilja Vokić smanjila je broj sati likovnoga, glazbenoga, tehničkoga. Tada su se najavljivale velike promjene, ali bile su samo kozmetičke i na štetu tih predmeta. No istodobno vjeronauk ima tretman i poziciju kao jedan od obveznih predmeta. To se posebno očituje u višim razredima kada se većina izbornih predmeta održava u suprotnoj smjeni, naravno, ako to dopuštaju kapaciteti škole. Iako se kolege koji slažu raspored trude da uvrste vjeronauk u raspored prvi ili zadnji sat kako bi djeca koja ga ne pohađaju mogla kasnije doći ili ranije otići, nažalost, ne uspije im uvijek. Pozicija mu je bolja od ostalih izbornih predmeta i u nekim školama, gotovo da ga tako ne tretiraju. Ono na što mi profesori godinama upozoravamo da ovako mala satnica umjetničkih predmeta već ima, a tek će imati dalekosežne posljedice za cjelokupno društvo. Naime, tu se ne radi o zakidanju djece koja su talentirana u nekom području nego o svakom djetetu. Na ovim predmetima razvijaju im se različite osobine, duhovne, etičke i moralne vrednote, motoričke vještine (koje su im iz godine u godinu sve lošije) i ono ključno - kreativnost koja im je potrebna u svim segmentima života - počevši od budućeg zaposlenja, u kojoj god branši ono bilo – rekla je Ida Loher. Na njezinu satu to i dobivaju.

No, nažalost, jednom u dva tjedna.

Jokić: Likovni i glazbeni su prevažan dio obrazovanja     

Voditelj kurikularne reforme Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja napominje kako je od samog početka kreativnost naglašena kao osnovna generička kompetencija koju treba ugraditi u sve predmete.

- Likovni i glazbeni prevažan su dio odgoja i obrazovanja i vjerujte mi da će u reformi biti zaštićen i konceptualno promijenjen. Stručne radne skupine u tim predmetima već rade na kurikulima - odgovorio je roditeljima na chatu.  

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.