Prvi korak za uvođenje eura: Vlada prihvatila 'fiskalni pakt'

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na susret sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom u Banskim dvorima.

Kazao je kako je izrazito dobro da je Cerar došao u Zagreb te da su na sastanku razmotrili niz pitanja između dvije zemlje, a jedno od pitanja je bilo uređenje granice. Podsjetio je da je Hrvatska 2015. godine odlukom Sabora izašla iz arbitražnog procesa, jer je došlo do povrede postupka. 

- Hrvatska se ne osjeća vezanom za arbitražnu presudu - ponovio je Plenković jasan stav Hrvatske. 

18

Poručio je kako Hrvatska želi riješiti otvorena pitanja dijalogom i u europskom duhu te da time budu zadovoljna i jedna i druga strana.

Podsjetio je da je slovenskoj strani ponudio da se problem riješi kroz pravni okvir. 

- Otvoreni smo da se pitanja riješe na obostrano zadovoljstvo te da ne dolazi do jednostranih poteza. Očekujem od Slovenije da se suzdrži od jednostranih poteza, Hrvatska ih neće donositi, ali ćemo znati poštovati što je naše - poručio je premijer. 

Ponovno je pozvao na nastavak dijaloga za koji je Hrvatska pripremna te napomenuo da postoji dobra volja i Europske komisije da pomogne u traženju rješenja. 

'Provedba obrazovne refrome jako je važna za Hrvatsku'

Nakon konstituirajuće sjednice Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, premijer Plenković je na sjednici Vlade izvijestio kako će se do iduće sjednice koja bi trebala biti 11. siječnja 2018. ažurirati akcijski plan, a na idućoj sjednici povjerenstva objaviti novi natječaj za izbor ekspertne radne skupine. 

- Na taj nastavit ćemo s provedbom obrazovne reforme koja je jako važna za Hrvatsku i vjerujem da ćemo raditi na tragu uključivosti i najboljih rješenja za naše mlade generacije - zaključio je. 

Novac za skupe lijekove skupljat će se uplatama pravnih i fizičkih osoba

Vlada je prihvatila inicijativu Ministarstva zdravstva za pokretanje aktivnosti vezanih za prikupljanje financijskih sredstava namijenjenih nabavi lijekova za liječenje rijetkih ili teških bolesti koji se ne nalaze na listama lijekova HZZO-a. Novac će se osiguravati uplatama pravnih i fizičkih osoba na račun proračuna s posebnim pozivom na broj, stoji u zaključku. Ministar zdravstva izvijestio je kako će posebno stručno povjerenstvo procjenjivati temeljem stručno-medicinsku opravdanost primjene lijeka za svakog pojedinog bolesnika oboljelog od rijetke ili teške bolesti.

- Nakon analize temeljene na opsežnoj dijagnostičkoj obradi i medicinskim indikacijama za primjenu lijeka u slučajevima kad je indicirano povjerenstvo će preporučiti i odobriti primjenu lijeka - izvijestio je Kujundžić. 

Ministarstvo zdravstva zaduženo je za praćenje namjenskog trošenja prikupljenog novca, a o navedenom će izvještavati Vladu.

Prihvatili nacrt prijedloga o potvrđivanju 'fiskalnog pakta'

Vlada je u četvrtak prihvatila nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, kojim se ostvaruje pravni preduvjet približavanja Hrvatske eurozoni.

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, poznat i kao 'fiskalni' pakt, u EU je na snazi od siječnja 2013. godine, a donijet je s ciljem stabilizacije eurozone i jačanja proračunske discipline vlada nakon dužničke krize u 2010. godini.

Po riječima ministra financija Zdravka Marića, današnjim prihvaćanjem nacrta tog prijedloga zakona ostvaruje se prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske europodručju i monetarnoj uniji.

"Hrvatska je protekle dvije godine dosegnula dosta visoki stupanj realne konvergencije, uz već tradicionalnu stabilnost cijena i tečaja. Protekle dvije godine godine zabilježeno je i značajno poboljšanje rezultata javnih financija, što je također poznati uvjeti za samo uvođenje eura", rekao je Marić te dodao da je prije samog formalnog ulaska u eurozonu potrebno ući u tečajni mehanizam (ERM II).

Pojasnio je da ovim ugovorom Hrvatska preuzima obveze koje proističu iz glave pet tog ugovora, a koji se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja. Tako će najmanje dva puta godišnje predsjednik Vlade RH biti na tim sastancima na kojima će se raspravljati o konkurentnosti država članica, izmjenama i novim pravilima koaj će se primjenjivati na europodručje i kao i specifičnim pitanjima koji se odnose na provedbu ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

'Fiskalni pakt' definira uvjete koje moraju ispuniti članice eurozone u vezi njihove proračunske politike. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele, a od 28 država EU-a, samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu dosad potpisale sporazum.

Taj ugovor podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, prema kojemu proračunski deficit ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a.

Međuvladin sporazum ima tri glavna cilja, a prvi je da državni proračun budu uravnotežen ili u plusu. Kako bi poštovale to "pravilo uravnoteženog proračuna", države moraju održavati strukturni deficit na 0,5 posto BDP-a ili ispod toga.

Vlade moraju uvesti automatski korektivni mehanizam kojega aktivira bilo koje odstupanje od pravila uravnoteženog proračuna. To znači da se korektivne mjere poduzimaju automatski ako proračun odstupa od planiranog.

Države mogu privremeno biti izuzete iz pravila uravnoteženog proračuna u iznimnim okolnostima, kao što je teška gospodarska kriza. Nadalje, ako je javni dug neke države znatno ispod referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu od 60 posto BDP-a, toj se državi može odobriti veći strukturni deficit do 1 posto BDP-a.

Državama EU-a može se suditi pred Sudom Europske unije ako ne zadovolje te uvjete. Sud može uvesti financijske sankcije državama koje ne poštuju njegove odluke.

Drugi je cilj 'fiskalnog pakta' poboljšati utjecaj preporuka Europske komisije kada proračunski deficiti država u eurozoni postanu preveliki. Međuvladin sporazum obvezuje zemlje EU-a, tijekom glasovanja u Vijeću EU-a, na usvajanje nepromijenjenih prijedloga i preporuka Komisije o proceduri prekomjernog deficita.

Treći je cilj poboljšati koordinacije nacionalnih gospodarskih politika. Međuvladin sporazum od vlada zahtijeva da unaprijed prijave Komisiji i Vijeću EU-a svoje planove zaduživanja. Uz to, međusobno moraju unaprijed raspraviti i koordinirati svoje planove za veće gospodarske reforme.

Prvi korak na putu prema eurozoni je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto.

Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.

Odobreno jamstvo Hrvatskoj brodogradnji Trogir

Vlada je u četvrtak odobrila državno jamstvo od 32 milijuna eura u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili drugih poslovnih banaka, a u svrhu osiguranja izgradnje broda u tvrtki Hrvatska brodogradnja Trogir.

Državno jamstvo izdaje se za osiguranje povrata avansa naručitelju Kermas International Limited sa sjedištem u Malti, čiji je osnivač i generalni direktor Danko Končar. 

Hrvatska brodogradnja Trogir, koje je ovisno društvo Brodotrogira, 27. rujna ove godine je s tvrtkom Kermas International sklopila ugovor za gradnju putničkog broda za ekspedicijska putovanja. Brod je dužine 80 metara i kapaciteta 40 putnika, a ugovorena je isporuka broda 30. studenoga 2019. godine.

Ugovor o gradnji broda u dijelu predviđene dinamike naplate vrlo je povoljan za brodogradilište, s obzirom na planirane avansne uplate kupca u visini 80 posto od ugovorene cijene broda, što čini 84 posto ukupnih troškova gradnje.

Ostatak nedostajućih sredstava do ukupnih troškova gradnje u iznosu od 6 milijuna eura brodogradilište planira osigurati kreditima za premoštenje financiranja bez državnog jamstva i odgođenim plaćanjem dobavljačima materijala i usluga.

Kako je naveo ministar financija Zdravko Marić, temelj za predmetni zahtjev Hrvatske brodogradnje Trogir za izdavanje državnih jamstava sadržan je u programu restrukturiranja Brodotrogira, kao i u ugovoru o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira.

Time je definirana obveza Republike Hrvatske da se, temeljem zahtjeva društva Brodotrogir ili ovisnog društva, uz uvjet da se ispune određeni kriteriji, donese odluka o izdavanju državnog jamstva za osiguranje avansnih uplata kupaca za novogradnje, sve dok se ne dosegne ukupni iznos od 20 milijuna kuna ekvivalenata državne potpore sadržane u tim jamstvima. 

Osnovano Inovacijsko vijeće za industriju

Vlada je u četvrtak donijela i odluku o osnivanju Inovacijskog vijeća za industriju, koje bi imalo 21 člana, a za predsjednika tog vijeća imenovala Marija Antonića, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Premijer Andrej Plenković izrazio je nadu da će rad tog vijeća potaknuti inovativnost hrvatske industrije.

Osnivanje tog vijeća u skladu je s ranije prihvaćenom strategijom poticanja inovacija u razdoblju od 2014. do 2020. i ono je odgovorno za upravljanje provedbom te strategije.

Vijeće imenuje Vlada, a članovi Vijeća su, među ostalim, predstavnici tijela državne uprave koja su operativno odgovorna za provedbu strategije, predstavnici znanstveno-istraživačkih institucija te istaknuti znanstveni stručnjaci i istraživači.

Ranije prihvaćenom Strategijom pametne specijalizacije 2016.-2020. definiran je strateški i upravljački okvir za unaprjeđenje nacionalnog inovacijskog sustava i zadaci Inovacijskog vijeća.

Tako su zadaci Vijeća, među ostalim, koordinacija i usmjeravanje operativne provedbe utvrđenih prioriteta i mjera strategije kroz davanje preporuka i donošenje odluka o provođenju nacionalnih inovacijskih prioriteta, predlaganje mjera za poboljšanje inovacijskog sustava, kao i donošenje preporuka vezanih za poboljšanje i revidiranje ciljeva i prioriteta inovacijske politike.

Upravna pristojba neće se plaćati za isprave izdane elektroničkim putem

Vlada je dopunila Uredbu o tarifi upravnih pristojbi. Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je već napravljen napredak kada je riječ o pojednostavljenju i rasterećenju građana kada je u pitanju odlazak u Poreznu upravu te da se stimula elektronski način komunikacije. Naveo je i kako je donesen Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, a najznačajnija promjena koja stupa na snagu od siječnja iduće godine je vezana uz tretman promjene vlasništva rabljenih vozila. 

- Postupak plaćanja poreza koji se provodio obilaskom najmanje tri institucije zamjenjuje plaćanjem upravne pristojbe dolaskom u samo jednu instituciju. Nema više ovjere potpisa kod javnog bilježnika ni tog troška, unaprijed je poznata i javno dostupna upravna pristojba. Visina je određena tablicom, a ovisi o kilovatu ili kubičnom centimetru motornog vozila ovisno o starosti rabljenog vozila. Naša procjena je da će na godišnjoj razini ovo biti smanjenje prihoda po ovoj osnovi za nekih 100 milijuna kuna, čime je prepolovljen ukupni iznos koji smo imali u prethodnoj godini - kazao je Marić. 

Naveo je i da se uredbom propisuje da se upravna pristojba neće više plaćati za potvrde, obrasce i druge javne isprave koje se izdaju elektroničnim putem u sustavu e-porez. 

- Sada na zahtjev se ne plaća, ali na samu potvrdu koja se izdaje mora se platiti 20 kuna nameta. Ovom izmjenom oslobodit ćemo ljude tog nameta na sva izdana rješenja i potvrde - rekao je ministar financija.