Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
13 komentara

Dr. Rajović: Roditelji, ne držite djecu pod staklenim zvonom

SAVJET STRUČNJAKA Igrajte se s djecom, postavljajte im zagonetke i ne dozvolite im da vrijeme provode pred ekranom jer im to ne potiče rad mozga

 Ivo Cagalj/PIXSELL
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
13 komentara

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Otkad su u posljednja dva i pol desetljeća višesatno sjedenje pred televizorom i videoigre zamijenile penjanje po drveću, loptanje, trčanje i skakanje u prirodi, polovica današnje djece od šest godina ima razvojne poteškoće. Tvrdi to dr. Ranko Rajović, specijalist interne medicine iz Novoga Sada, koji se godinama bavio istraživanjima u oblasti neurofiziologije i njezinoj primjeni u pedagogiji.

Taj liječnik, inače osnivač Mense Srbije i Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra te višegodišnji predsjednik odbora svjetske Mense za darovitu djecu, održao je predavanje “Kako uspješno razvijati IQ djeteta kroz igru” i predstavio svoju metodu učenja NTC zasnovanu na igri koja se provodi u 15 europskih zemalja. Ta metoda temelji se na funkcionalnom, primjenjivom znanju do kojeg se stiže igrom, asocijacijama i rješavanjem logičkih zagonetki, a ne bubanjem i reproduciranjem podataka.

Riješite probleme u razvoju

Dr. Rajović, prije svega, problem s razvojem djece pripisuje roditeljima. Smatra kako roditelji griješe jer prevelikom brigom djeci umanjuju razvoj bioloških sposobnosti i prilagodbu okolini te ih prepuštaju modernim tehnologijama iza četiri zida koji im ne potiču razvoj mozga.

- Od roditelja se naslijeđuje potencijal, a ne inteligencija. Istraživanja dokazuju da intelektualne sposobnosti ovise upravo o broju sinapsi u mozgu koje se formiraju ovisno o raznim stimulacijama. Djeca danas više vremena provedu u stanu, a bez kretanja ne razvijaju se važni dijelovi mozga. Gledanje televizije je problem ako dugo traje, jer dijete koje se ne kreće šalje pogrešne impulse u mozak. Ono što je evidentno, to su smetnje govora i ravna stopala kod 70 posto djece, a razvojne poteškoće prisutne su kod svakog drugog djeteta od šest godina - upozorava dr. Rajović. Naglašava da je problem i to što djeca više ne hodaju jer se voze autimobilima u vrtiće i škole.

- Dijete koje se želi vrtjeti treba i pustiti da se vrti tako da ono samo odabere koliko vremena želi provesti u toj aktivnosti. Ako želi skakati s fotelje na fotelju, ne treba mu braniti jer sve to simulira nastanak sinapsi. Za svaki pola ili sat gledanja televizije, dijete istoga dana treba provesti dvostruko više vremena vani u igri. Višesatno igranje kompjutorskih igara vodi do sve prisutnije disleksije, kao i poremećaja u govoru - kaže poznati stručnjak, suradnik 11 fakulteta i otac četvero djece.

Istraživanja su pokazala da mozak uspostavlja 75 posto svih neuronskih veza u mozgu (sinapsi) do sedme godine, a od toga 50 posto sinapsi nastane već do pete godine. Dokazano je da tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja učenici koriste samo 25 posto mogućnosti mozga, a nastava se, uz to, provodi po postulatima starima i više od 90 godina bez da, ustvrdio je Rajović, prati fiziologiju mozga. Stoga upućuje na to da se posebice treba posvetiti predškolskoj dobi, učinkovitijom učenju i korištenju dječjeg pamćenja, kao što se to radi u azijskim zemljama poput Japana i Kine.

Rajović svoje zaključke o intelektualnoj nadmoći azijske djece temelji na PISA testiranju (Programme for International Student Assessment), međunarodnoj procjeni znanja i vještina 15-godišnjih učenika koja se svake tri godine provodi u industrijskim zemljama.

Dobra japanska iskustva

- PISA test iz 2003., 2006. i 2009. pokazao je da djeca, ne samo s područja bivše Jugoslavije, nego i iz čitave Europe, znatno zaostaju za vršnjacima iz istočne Azije. Jedna od pretpostavki je da je razlog tome rana stimulacija koja je uobičajena za djecu iz istočne Azije. Naime, dok europska djeca počinju učiti slova tek u petoj ili šestoj godini, u Japanu već u trećoj godini znaju više od 100 slova svojjega pisma – slikovnih simbola. Odnosno, svladavaju dva paralelna pisma, jedno koje ih uči japanske pojmove, a drugo uvezene poput automobila, kina i sl. Rezultati koji pokazuju da djeca iz jugoistočne Azije postižu iznimne rezultate na međunarodnim testovima znanja dovode do zaključka da su njihove metode ranog učenja prepoznavanja simbola, tj. klasifikacija i asocijativno pamćenje, doista stimulativne. Japanci koriste mozak drukčije. Recimo, njihova matematička sekcija za naprednu djecu u 6. razredu dobije na papiru milijunske brojeve da ih pomnože. Dijete gleda taj broj, nešto kucka rukom i dobije rezultat za 10-ak sekundi što mi ne možemo bez kalkulatora. Također, kod nas svaka je nova generacija slabija i slabija. Imaju manji rječnik te opće i znanje iz matematike - rekao je dr. Rajović.

U Europi se jedino Finska izdvaja s djecom koja funkcionalno razmišljanju. Njihov model učenja pokušao se primijeniti i u drugim zemljama, no nije se pokazao odveć uspješnim. Rajović smatra da je razlog visoke razine funkcionalnog znanja uvjetovan činjenicom da oko 60 posto finskih mališana nauči govoriti švedski u ranoj dobi, a on je potpuno drukčiji od njihova materinjeg jezika, inače vrlo teškog i kompliciranog jezika.

‘Učite mališane zastavama država’

Dr. Rajović je osmislio NTC program za učenje. Kroz igre, slagalice i karte metoda pomaže da djeca nauče puno stvari. Rajović predlaže roditeljima da djecu u najranijoj dobi uče zastave država, kao i asocijacije koje su vežu uz te zemlje.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message