Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
15 komentara

Društvo ih ne cijeni: U školama je sve manje mladih učitelja

Hrvatski učitelji i nastavnici uglavnom su zadovoljni svojim poslom, ali ne i plaćom, imaju više obrazovanja od europskih kolega, smatraju da su otvoreni prema inovacijama, ali im disciplina u razredu zadaje glavobolje

Foto: TALIS/NCVOO
15 komentara

Čak 90 posto nastavnika i učitelja u Hrvatskoj zadovoljno je svojim poslom, no isto toliko ih smatra kako ih političari i mediji ne cijene. Njih oko sedam posto ipak žali što su postali učitelji.
Pokazuju to rezultati Međunarodnog istraživanja učenja i poučavanja (TALIS), najvećeg takvog istraživanja među nastavnicima i učiteljima. Istraživanje se provodi svakih pet godina među zemljama članicama i partnerima OECD-a, a Hrvatska je uključena drugi put. U svakoj zemlji online ispitivanje provedeno je 2018. u 200 škola, a u svakoj školi ispitani su 20 učitelja i ravnatelj. U Hrvatskoj je istraživanje proveo i priredio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, te je provedeno među 3358 učitelja predmetne nastave od 5. do 8. razreda osnovne škole,188 ravnatelja iz 196 osnovnih škola, te 2661 nastavnik i 145 ravnatelja iz 150 srednjih škola.
Pokazalo se kako je u našim školama u pet godina broj učitelja mlađih od 30 pao za pet posto, a manje je i starijih od 50 godina. Opada i broj djece u školama, pa je sad u razredima osnovnih škola u prosjeku 18,6 djece, dok ih je prije pet godina bilo 20. U srednjim školama prosjek je 21,3 učenika po razredu. 
Istraživanje pokazuje veliku rodnu neravnotežu kod zaposlenih u učiteljskoj i nastavničkoj profesiji - 78,2% osnovnoškolskih učitelja i 67,2% srednjoškolskih nastavnika u Hrvatskoj su žene (TALIS-ov prosjek – 69,2%). Prosječna dob hrvatskih učitelja predmetne nastave u osnovnim školama je 42 godine, a srednjoškolskih nastavnika 45 godina (TALIS-ov prosjek – 43 godine, prosjek EU– 45 godina).

Rade zbog sigurnog posla

Ipak, u hrvatskim školama sve je manje učitelja i nastavnika mlađih od 30 godina (u pet godina njihov broj je pao za pet posto), kao i onih iznad 50 godina (njih je šest posto manje). Povećava se pritom broj učitelja između 30 i 50 godina (za 11 posto).
Naši su nastavnici više školovani nego njihovi kolege u EU.
- Hrvatski učitelji i nastavnici imaju završen viši stupanj obrazovanja u odnosu na prosjek zemalja sudionica i EU prosjek. Više od 90 posto hrvatskih učitelja i nastavnika ima završen barem četverogodišnji ili petogodišnji fakultet, dok isti taj stupanj obrazovanja ima u prosjeku završeno 41 posto učitelja u zemljama sudionicama te 55 posto učitelja u zemljama EU - navodi se u sažetku istraživanja.
I dok su, kako je već i poznato, izuzetno nezadovoljni plaćom (76 posto), oko 90 posto ih je zadovoljno svojim poslom. Njih 75 posto ponovo bi izabralo posao koji rade, iako ih je oko polovice nezadovoljno uvjetima rada. Učitelji i nastavnici posebno su nezadovoljni kako ih tretira država i društvo. Njih više od 90 posto matra smatra da političari ne cijene stavove nastavnika, da učitelji ne mogu utjecati na obrazovnu politiku te da učitelji u ovoj zemlji nisu cijenjeni u medijima.
Zanimljivo je da su u prosjeku svojim poslom i uvjetima zadovoljniji nastavnici u srednjim školama od učitelja u osnovnim, a oni s manje radnog iskustva češće smatraju da se nastavničko zanimanje cijeni u društvu. 
Mlađi nastavnici češće ističu i kako su posao odabrali zbog mogućnosti utjecaja na razvoj djece i mladih te zbog davanja svog doprinosa društvu. Iskusniji učitelji i nastavnici puno češće kao razlog rada navode sigurnost radnog mjesta. Za 67% hrvatskih učitelja osnovnih škola i 49% nastavnika srednjih škola ovaj je posao bio prvi izbor. One kojima nije, privuklo je radno vrijeme i sigurnost posla. Pritom, 75% učitelja i nastavnika opet bi izabralo posao učitelja, dok 7,5% učitelja i 6,7% nastavnika žali što su odlučili postati učitelji.

Teško ih je natjerati da uče

Hrvatski učitelji i nastavnici pritom dobro ocjenjuju svoj angažman u samome razredu. Više od 70% osnovnoškolskih učitelja i više od 60% srednjoškolskih nastavnika u Hrvatskoj smatra da su njihovi kolege u školi otvoreni za promjene i razvijanje novih ideja za učenje i poučavanje.
Jednako tako, više od 80 posto ih smatra da mogu dobro upravljati razredom (umiriti učenike, kontrolirati ometajuća ponašanja, postići da učenici poštuju razredna pravila, objasniti kakvo ponašanje očekuju od učenika) te da su uspješni u poučavanju (sposobni su koristiti različite nastavne metode, strategije vrednovanja i načine objašnjavanja nastavnih sadržaja).
Ipak, priznaju da im je teško natjerati učenike na učenje, a oni s manje od pet godina staža osjećaju se manje sposobnima u upravljanju razredom, korištenju raznolikih strategija vrednovanja i pomaganju učenicima da cijene učenje od svojih iskusnijih kolega.
Prema ovim podacima, hrvatski učitelji i nastavnici rjeđe trebaju održavati i uspostavljati disciplinu tijekom nastave u usporedbi s prosječnim TALIS-ovim učiteljem, a postotci pokazuju i da se mnogo rjeđe susreću s incidentima u razredu, te nasiljem među učenicima.
Ipak, na satu više vremena za smirivanje učenika provedu osnovnoškolski učitelji od nastavnika u srednjoj školi, a disciplina u razredu ovisi o radnom iskustvu i statusu zaposlenja učitelja - oni s više radnog iskustva i učitelji zaposleni na puno radno vrijeme uspješniji su u održavanju discipline.

Jesu li spremni za nove zahtjeve?

U radu s učenicima, pak, hrvatski učitelji rjeđe učenicima zadaju projekte za čije je završavanje potrebno najmanje tjedan dana, u usporedbi s europskim kolegama. Također vrlo rijetko dopuštaju učenicima da sami ocijene svoj napredak.
Hrvatskim učiteljima i nastavnicima, kako su istaknuli, nedostaje edukacije za rad s djecom s posebnim potrebama, za rad u multikulturalnom okruženju, a veliki su im problem i loši uvjeti rada, te nedostatak prostora u školama.
U istraživanju su sudjelovali i ravnatelji, koji su također pozitivno ocijenili rad u školi, te svoje nastavnike.
Sljedeće godine bit će objavljen drugi dio istraživanja koji se odnosi na preostale tri dimenzije učiteljskog i ravnateljskog profesionalizma: ugled istatus učiteljske i ravnateljske profesije, suradnju i umrežavanje učitelja i ravnatelja te autonomiju i odgovornost učitelja i ravnatelja. 
- Današnji učenici trebali bi tijekom svog školovanja steći mnogo širi raspon znanja, vještina i stavova od prijašnjih generacija žele li biti uspješni na privatnom i poslovnom planu kad dosegnu odraslu dob. Upravo zbog toga, mnoge zemlje odlučuju se na potpunu rekonceptualizaciju i redefi niranje postojećih nacionalnih kurikuluma i metoda poučavanja kako bi učenici bili spremni za suočavanje s budućim izazovima kao samouvjereni i odgovorni građani. Zadatak učitelja i nastavnika teži je no ikad. No, jesu li oni spremni za nove zahtjeve i dugačiji kontekst? - ističu autori TALIS istraživanja.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message