Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
64 komentara

Šonje: U krizi su dva puta digli porez i to nam je jako naštetilo

Velimir Šonje jedan je od uglednijih hrvatskih ekonomista, a njegovi tekstovi su pitki i razumljivi. U studiju 24sata objasnio je kako nam država može ostaviti više kuna u džepu. Samo ako Vlada to želi...

64 komentara

24sata su krenula sa velikim serijalom i mjerama za dodatno rasterećenje građana i poduzetnika. Poduzetnici, sindikati, ali i ekonomski analitičari su složni da je to nužno kako bi napokon počeli napredovati, građanima se osigurao bolji život, a gospodarstvo bilo zdravije i uspješnije.

ZA NIŽE POREZE I BOLJI ŽIVOT GRAĐANA Donosimo 20 mjera za spas: Ako se provedu, imamo šanse...

Velimir Šonje je jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomskih analitičara, a njegovi tekstovi su pitki i razumljivi. On smatra da itekako ima prostora za dodatno porezno rasterećenje.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Ti neporezni nameti su inače malo skriveni i nismo ih toliko svjesni. Svaki radnik u isplati plaće vidi koliko odlazi novca na razne doprinose, ali u ovoj strukturi cijena za komunalne usluge i ostalo, građani su uglavnom svjesni nameta za HRT, a ostale strukture nisu - kazao je Šonje apelirajući na različite namete primjerice za cijenu vode. 

- Ukupni stupanj poreznog opterećenja treba gledati uz stupanj razvoja. Kada gledamo zemlje na sličnom ili boljem stupnju razvoja, onda ćemo primijetiti da Hrvatska izrazito odskače po ukupnom prihodu, kao što su to prihodi HAC-a, HŽ-a, lokalne uprave i samouprave i proračuna. Kada sve to zbrojimo to je 45% našeg BDP-a, od sve vrijednosti koja se proizvede. Po tome je Hrvatska gotovo kao skandinavska zemlja. Ove koje su kao mi imaju otprilike 40-ak posto, ali Mađarska je nešto bliže nama. Oko 5% BDP-a, oko 20 milijardi kuna, je višak kada se kompariramo s ostalima. Cijeli državni sektor je prevelik - istaknu je Šonje te istaknuo da je to sve relativno. 

Državni sektor ima loše usluge 

Ističe da taj višak ne bi bio prevelik kada ne bi bilo nepotizma, korupcije i kada bi sve što država daje građanima bilo bolje, kao što su primjerice više penzije. 

- Državni sektor ne isporučuje adekvatne usluge građanima, i to je problem - kazao je. Dodao je i kako bi bilo bolje da Hrvatska ima i ekonomski rast, a kao krivca zato što ga nema, upravo ističe preveliki državni sektor. 

Na pitanje kako ostale europske zemlje pretiču Hrvatsku u izlasku iz krize, Šonje kaže da je ključ uspjeha, odnosno izlaska iz krize, su manji porezi i puno manje državnog sektora. 

Dizanje poreza u krizi - uništilo gospodarstvo 

- Kada je kriza udarila 2009., onda se išlo na dizanje poreza. Htjelo se sačuvati zaposlenost i standard u državnom sektoru i dizali su se porezi. Vi ako u krizi dižete poreze, vi nanosite štetu gospodarstvu i naravno da se kriza produbila. I to se napravilo dva puta, 2009. i 2012. godine. Mi smo imali probleme i s lošom strukturom. Prije krize smo se već zadužili za izgradnje autocesta, dvorana i tako dalje. I to nas je dodatno zadužilo. To je katastrofalno upravljanje je jedan uzrok zaostatka Hrvatske u izlasku iz krize - objasnio je. 

Na pitanje kamo Hrvatska ide ako sve više radne snage odlazi van, Šonje ističe: 

- Odlazak u inozemstvo indirektno nanosi štetu cijelom društvu. Bilo bi bolje da su ostalo ovdje, ali s njihovog individualnog stajališta razumljivo je da žele otići negdje i razvijati svoju karijeru. Cijelo vrijeme se forsira sukob poslodavca i radnika i razmišlja se kao da postoji kolač koji je dijeli, no svi su u istom košu. Umjesto da se smanjuje terete i da se "kolač poveća", pa da svi imaju više, i poslodavci i radnici, razmišljalo se "zavadi pa vladaj" - objasnio je.

Reforme idu u dobrom smjeru, ali su premale 

Ukinut će se dva doprinosa, PDV će se smanjiti na svježe meso, voće, povrće i ribu i nova porezna reforma utjecat će na velik broj građana. Šonje smatra da je Marić radi korake u pravom smjeru, no oni su i dalje premali. 

- Trebaju nam hrabrije reforme, ali rashodna strana proračuna bi se trebala promijeniti. Ako nju promijenite, onda imate prostor da rasteretite građane - kazao je. 

Dodao je i da rezanje mirovina ne dolazi u obzir. Dodao je kako imamo veće rashode od brojnih razvijenijih država, a da velik dio toga odlazi državnim službenicima te da je to potpuno nerazmjerno. 

- Drugo je koliko država troši na kupnju roba i usluga. Od olovka i papira do velikih nabavku. Javna nabava je vrlo netransparentna i loša, ali između 7 i 8 posto BDP-a je ogromna stvar. Našoj državi fali dobro upravljanje - objasnio je Šonje. 

Na pitanje što se može učiniti da država skupi više novaca, Šonje je istaknuo neke prioritete. 

KAKO NAS DERU Režite namete! Evo koliko kuna dajete državi da niste ni svjesni

Treba promijeniti državni sektor 

- Sve počinje od reforme javne administracije koja osigurava da nema viška ljudi, sve je digitalizirano i da upravljački sektor bude uspješan i nagrađen, odnosno kažnjen kad je neuspješan. Dobro upravljanje se ne tehnički ne razlikuje od onog u privatnom sektoru, a transparentnost je ključna - i onda se izgubi korupcija. To su reforme i kada se to tako postavi, vama se naprosto trošenje svede na neke logične razine koje možete postići kao država - istaknuo je. 

Dodao je kako i svijest radnika o tome kamo mu odlazi dio plaće jako raste te da se o tome nije raspravljalo u javnosti prije 10 godina. Ističe kako ljudi danas razmišljaju o tome žele li ostati u Hrvatskoj, a prvenstveno zbog plaća. 

- Sreća je da imamo informaciju da ljudi koji odlaze, znamo razloge zašto su otišli. Važna je poruka da je jedan od tih razloga korupcija i mala šansa za uspjeh ukoliko niste nečiji rođak - objasnio je Šonje. 

Šonje je komentirao i još jednu reformu, onu mirovinsku. 

'Mirovine neće biti dovoljne. Štedite od početka sami' 

- S gledišta ljudi koji su u situaciji da biraju što rade i odlučuju o mirovini, sigurno će za 99 posto biti bolje da se vrate u prvi stup i imovinu iz drugoga prebace u prvi jer je u njoj sadržan dodatak od 27 posto. Ministarstvo je odlučilo da se to više isplati jer ako ostanete u drugom idete u tzv. kombiniranu mirovinu. I država je odlučila da na bazni dio nema dodatka, a time je u startu napravila golemu razliku i isplati iz drugog stupnja nije dala šansu da zaživi. Njihove kalkulacije još nitko nije vidio, no tu je problem vremenskog horizonta. Državi se više isplati vratiti se, no mirovinsko osiguranje je dugog roka i ako taj vremenski okvir uzmemo u obzir, onda je ovo skoro pa uništavanje drugog stupa i to nije mudra odluka. Nisam uvjeren da su to promjene u dobrom smjeru - objasnio je Šonje. 

- Već sada imamo preko milijun i 200 tisuća umirovljenika i imigracije, država bi samo prvi ili kombinirani prvi ili drugi stup, neće se stvoriti uvjeti za mirovine. Moj savjet je, od početka života štedite. Par desetaka kuna, par stotina kuna, stvarati kulturu štednje - rekao je. 

'Plenković ima priliku dovesti sve u red'

Ističe da su Sanader i Šuker i dalje imali deficite, makar su izvan očekivanja punili proračun dok su bili na vlasti. Dodaje da je Sanader bio "majstor vatrogasne politike", dok Plenković nije takav. 

- Oni sada imaju suficit u proračunu, opća cijela država je u plusu. Tu je opasnost, imamo u dvije godine četiri izbora i vi se nalazite u takvim uvjetima, dolaze izbori, a novac curi. EU fondovi vam omogućavaju dodatnu potrošnju, to je već značajan efekt. Ukupno je oko dvije milijarde veća potrošnja, a prešlo je u suficit. Ona naša logika "ima se, može se" opet je na stolu, a to može značiti propuštena prilika. Država sad ima priliku sve dovesti u red. Ovako, ovo su idealne situacije koje se događaju svakih 10 godina kada se nešto može napraviti. Međutim, ako će ovako ići vođenje države, sve će propasti - objasnio je. 

Šonje je usporedio ekonomiju s plimom i osekom, no istaknuo da se, za razliku od mora, u ekonomiji one mogu predvidjeti. Tvrdi i da se izlazak iz krize ne može predvidjeti, no poručuje da će "oseka doći". 

- Možemo se samo nadati da ćemo imati ljude koji će naučiti da se u lošim vremenima ne dižu porezu, nego se racionaliziraju rashodi, a to treba raditi kad su dobra vremena - objasnio je. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message