News

Komentari 64

'Đuro Sessa ne radi dobro, Milanovića ne poznajem'

'Đuro Sessa ne radi dobro, Milanovića ne poznajem'

Zlata Đurđević kandidatkinja je predsjednika MIlanovića za predsjednicu Vrhovnog suda. Uživa podršku saborske oporbe dok ju iz HDZ-a prozivaju da je sudjelovala u nezakonitom procesu

Zlata Đurđević, kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića, kaže kako predsjednika ne poznaje osobno.

- Ne. Nisam imala nikakve niti privatne, niti službene niti poslovne kontakte s gospodinom Milanovićem. Prvi put smo se  susreli početkom ožujka kad me pozvao na razgovor vezano za kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske - rekla je Đurđević u intervjuu za RTL Danas.

Đurđević smatra da ju je Milanović odabrao zbog njenog iskustva.

- On je rekao da je bilo pet kandidata, da je obavio razgovore s njima i da se odlučio za mene. Smatram da sam ostvarila izuzetne uspjehe u svom poslovnom životu. Redovita sam profesorica kaznenog procesnog prava. Bavim se i pravosuđem općenito i kaznenim pravosuđem i ljudskim pravima. Imam i međunarodna priznanja ugled. Imam preko 100 objavljenih radova, preko 100 javnih izlaganja. Bila sam predsjednica hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, a osim toga sam specijalizirala na najboljim svjetskim sveučilištima kao što su Cambridge, Berkeley i Yale - rekla je Đurđević.

Đurđević kaže da unatoč svim trzavicama i prijeporima u javnosti oko izbora šefa Vrhovnog suda ona nije pomišljala na odustajanje.

- Nije. Ja imam sigurno mjesto na fakultetu. Smatram da imam najbolji posao na svijetu, ali s obzirom da sam pokazala aspiraciju  i težnju da budem sutkinja na međunarodnim sudovima. I sada sam rezervna kandidatkinja za Europski sud za ljudska prava, 
smatrala sam da moj integritet i moje znanje mi ne dopušta da takvu jednu poziciju odbijem kad se radi o Republici Hrvatskoj - rekla je.

Kaže kako se nada da će Sabor znati cijeniti njenu stručnost.

- Programi su tek dostavljeni predsjedniku, tek su stavljeni u javnost, mislim da je naša politika ipak sazrela u odnosu na 90-te i da će cijeniti stručnost, izvrsnost, etičnost, a ne podobnost ili neke iskonstruirane i manipulativne tvrdnje koje zapravo nemaju utemeljenja u pravu - rekla je Đurđević.

Đurđević se zamjera što se nije javila na prvi javni poziv. Ona kaže kako se u to vrijeme javila na poziv Europskog suda za ljudska prava.

- Ja sam se javila u siječnju za Europski sud za ljudska prava. To je u to vrijeme bila moja intencija, bila sam i na intervjuima. Nekako se ne javljam na više takvih pozicija istovremeno. Osim toga ovo je jedna pozicija za koju sam smatrala da imam karakteristike, ne znam, možda neki naših raniji razgovori mene i predsjednika Milanovića mi nisu davali nadu da bi on mene predložio - rekla je.

Đurđević tvrdi kako nije istina da se na ovaj poziv javila samo zbog inicijative predsjednika.

- Predsjednik je ustavni predlagatelj, mislima da to nije isto kao kada se javljate za Ustavnog sudca. Jer ovdje Ustav, kao i kod glavnog državnog odvjetnika, predviđa ne samo da vas bira neko političko tijelo, nego da vas i predlaže predsjednik, tj. Vlada. Postoji ovlašteni predlagatelj, logično je da vas on kontaktira da je zainteresiran. Javni poziv otežava tu situaciju i ne možete imati pozitivan ishod. Ako kažemo da Ustavom određen predlagatelj ima pravo izabrati svog kandidata, obavijestiti ga o tome i nagovarati ga da se prijavi na tu poziciju, u tom slučaju gdje imate javni poziv imate samo dvije opcije.  Jedna je tajni dogovor ili da bude javno obznanjen. Kad je javno obznanjen, onda se događa ovo što se sad meni događa. To nije u redu prema drugim kandidatima, jer su oni naravno obeshrabreni ako imate kandidata za kojeg je unaprijed bačena kocka - rekla je Đurđević.

Đurđević kaže kako bi javnost očito preferirala da je ona bila Milanovićeva tajna kandidatkinja.

- Svima je rečeno ne. Ali recimo druga opcija koja se očito preferira u našoj javnosti i politici, je da ja budem tajna kandidatkinja. Da sam se tajno dogovorila s Milanovićem, pa javila na prvi poziv, to bi bilo javno prihvatljivo. Tajni dogovori s vlasti nisu nikako prihvatljivi, a kamoli kad bi se radilo o izboru sutkinje. Ima li sutkinja integritet ako se mora tajno dogovarati s predsjednikom ili saborskom većinom? Da možda donosi neke presude u tajnosti? To nije prihvatljivo. Čak ni sa strane politike, a kamoli predsjednice Vrhovnog suda - rekla je.

Đurđević kaže kako je sada najvažnije vratiti povjerenje javnosti u pravosuđe.

- Najvažnije u našem pravosuđu je da se pokuša vratiti povjerenje javnosti. Javnost ima vrlo nisko povjerenje u pravosuđe. Pravosuđe ovisi o povjerenju javnosti. Rad pravosuđa temelji se na autoritetu. Pravosuđe može imati legitimitet samo ako ima povjerenje javnosti. I najnovije izvješće pokazuje da hrvatsko pravosuđe ima najniže povjerenje od svih u EU. Čak 80 posto građana smatra da sudstvo nije neovisno  i da radi loše. Vidimo negativan trend u odnosu na 2016. i  2017. kad je to mislilo 60 posto ljudi - rekla je Đurđević.

Đurđević kaže kako sudstvo trenutno ne radi dobar posao.

- S obzirom na trendove ne možemo nikako reći da radi dobar posao. Ne može netko tko je na čelu vlasti, a istovremeno ima te negativne trendove, obavljati dobar posao - rekla je.

Kaže kako piše rad o tome kako se slučaj bijega Mamićevih mogao izbjeći.

- Upravo pišem rad o tome, to je dosta složeno. Kao profesorica mogu reći da sam primijetila da svi govorimo o sigurnosnim mjerama, no postoji druga mjera koja se trebala primijeniti - istražni zatvor. Vrhovni sud ima mogućnost odrediti istražni zatvor. Osuđena osoba se nema pravo braniti sa slobode, i ako postoji opasnost da će pobjeći, Vrhovni sud je dužan učiniti sve potrebno da bi  spriječio bijeg - rekla je Đurđević.

Kaže kako je ocjena suda u tom slučaju bila pogrešna.

- Onog trenutka kad mu je izrečena kazna, a ona ne mora biti preko 5 godina. Pitanje je je li to trebao napraviti već prvostupanjski sud. Fakultativni pritvor znači da sud procjeni da postoji opasnost. Oni su procijenili da opasnost ne postoji. A on je ipak pobjegao, ocjena je bila pogrešna - rekla je Đurđević.

Đurđević kaže kako je sve to propisano zakonom i trebalo bi se tako i primjenjivati.

- To je propisano zakonom i treba se primjenjivati. Suci moraju procjenjivati i kad je netko osuđen nepravomoćnom presudom. Netko tko ima dvostruko državljanstvo i ako mu izreknete tako visoku kaznu, sve okolnosti prije se mijenjaju kad je on osuđen - zaključila je Đurđević.

Najčitaniji članci