Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
21 komentara

Džingis Kanu u osvajanjima 'pomogle' klimatske promjene

Između 1211. i 1226., pokazalo se da je klima naglo postala vrlo topla i vlažna, što je nomadima Mongolima bilo idealno okruženje za procvat ekonomije i blagostanja

24sata
Foto: 24sata
21 komentara

Skupina znanstvenika iz SAD-a objavila je nedavno rezultate istraživanja prema kojem Džingis Kan svoja osvajanja može zahvaliti povoljnim klimatskim promjenama tijekom 15 godina početkom 13. stoljeća. Povoljnima po njega i njegove podanike, naravno, jer je riječ o vladaru koji je okupio do tada beznačajnu skupinu plemena i poveo ih u osvajanja koja su dovela do stvaranja carstva preko većeg dijela Euroazije.

Priča koju je objavio službeni časopis Nacionalne znanstvene akademije SAD-a uvelike može biti poučno za klimatske promjene čiji utjecaj na društvo osjećamo danas. Istraživanje je počelo nakon što je fizička geografkinja Amy Hessl sa Sveučilišta West Virginia 2010. slučajno naišla na nekoliko drevnih stabala u sjeverozapadnoj Mongoliji. Ekspedicija je bila zamišljena kako bi se ispitala povijest požara na tim prostorima.

Ispostavilo se da je riječ o borovima iz 12. stoljeća, a jedan je bio star čak 1400 godina. Neil Pedersen iz Lamont-Dohertyijevog Zemljinog opservatorija koji je analizirao godove debla, nije pronašao nikakve tragove požara iz strašno sušnog razdoblja u Mongoliji, ali jest intenzivan kratkotrajni rast biljaka kakav u bližoj povijesti nije zabilježen.

Procvat ekonomije potaknuo osvajanja 

Između 1211. i 1226. godine, pokazalo se da je klima u tom području naglo postala vrlo topla i vrlo vlažna. Biljke su bujale, što je Mongolima iz tog vremena, kao isključivim nomadima, predstavljalo savršeno okruženje za ispašu stoke i konja, odnosno temelja njihove ekonomije. A ako netko ekonomski stoji dobro, ako vlada resursima, a ima ekspanzionističke političke planove, onda mu ništa ne stoji na putu u osvajanja.

Džingis Kan je do 1206. uspio ujediniti mongolska plemena i ovladati njihovom cijelom ravnicom, a ubrzo je krenuo u osvajanja okolnih država, posebno od 1211. godine. Ostalo je poznato; zbog 30 milijuna pobijenih i velikih razaranja, skoro nijedan narod iz tog vremena na području od srednje Europe do Pacifika nije upamtio Džingis Kana po dobrom, a kako su na već osvojenom bogatstvu i političkoj moći osvajanja nastavili i njegovi nasljednici, carstvo je naraslo do 24 milijuna četvornih kilometara.

Povoljna klima potaknula procvat blagostanja

Do sada se općenito smatralo da su Mongoli pod Džingis Kanom u osvajanja krenuli zbog strašnih suša i gladi u to vrijeme. Sada se, međutim, pokazuje kao vrlo vjerojatno da bi onolika osvajanja bila nemoguća bez procvata gospodarstva koje je Mongolima donijelo iznenadno razdoblje blagostanja.

Danas, pak, na Zemlji sve češće bilježimo suše kakve se na pojedinim područjima ne pamte. Prvotna upozorenja o globalnom zatopljenju od 2 stupnja do kraja stoljeća sada se povećavaju na 3 ili više stupnjeva Celzija. A uz sve češće klimatske ekstreme, poput valova vrućina, hladnoća i nevremena, diljem svijeta sve snažnije trpe lokalne ekonomije, što dovodi i do političkih nestabilnosti.

Razdoblje koje je pogodovalo Džingis Kanu poklapa se s kulminacijom tzv. klimatskog optimuma na kraju srednjovjekovnog toplog perioda koji je trajao od 950. do 1250. godine. Riječ je o jednom od prirodnih oscilacijskih ciklusa poput onih koje je u prošlom stoljeću dokazao znanstvenik Milutin Milanković. Međutim, klimatske promjene koje sada osjećamo globalno su dramatičnije nego ikada u pisanoj povijesti i savršeno se poklapaju s koncentracijom CO2 u atmosferi po cijelom svijetu od 400 ppm, odnosno oko 0,04 posto. Tolike koncentracije, naime, nisu zabilježene još od pliocena prije između 2,6 i 5,3 milijuna godina, zbog čega se smatra dokazanim da je su klimatske promjene danas posljedica industrijskog doba.

Ratovat će se zbog Arktika i vode?

Klimatski ratovi oko resursa već godinama više nisu puka metafora. U ožujku je čak i poslovično umjeren i oprezan Pentagon u svom izvještaju kao jedan od glavnih remetilačkih faktora po politiku i sigurnost naveo da će u budućnosti biti upravo klimatske promjene.

- Pritisak uslijed klimatskih promjena zaoštrit će borbu oko prirodnih resursa, što će dodatno opteretiti gospodarstva, društva i vlade diljem svijeta - stoji u izvještaju ministarstva obrane SAD-a.

Kao primjer su navedeni ratovi u sjeverozapadnoj Africi, gdje su nakratko prevladali militantni islamistički ekstremisti. U budućnosti Pentagon pak predviđa da će zaredati političke svađe oko Arktika, sukobi između Indije i Pakistana oko vode, sukobi između bivših sovjetskih republika i slično.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message