Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, nešto snažnije od prosjeka u regiji srednje Europe i Baltika, a u 2026. godini rast bi trebao blago usporiti, pokazale su u četvrtak prognoze Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
ZA TRI POSTO
EBRD: Hrvatsko gospodarstvo u 2025. blago iznad prosjeka srednje Europe i Baltika
Čitanje članka:
1
min
Aktivnost u hrvatskom gospodarstvu trebala bi usporiti već u 2025. godini, prema procjeni EBRD-a o 3,8 postotnom rastu aktivnosti u 2024. U 2026. godini rast će usporiti na 2,6 posto, izračunali su u EBRD-u.
U skupini zemalja srednje Europe i Baltika, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, aktivnost bi ove godine trebala porasti za 2,7 posto, nakon 3,2-postotnog rasta u 2024.
U 2026. tempo rasta trebao bi se po njihovim izračunima zadržati na ovogodišnjoj razini, uz procijenjenu stopu rasta od 2,8 posto.
Daleko najsnažnije trebalo bi u toj skupini zemalja porasti poljsko gospodarstvo, i to za 3,4 posto u ovoj godini i za 3,2 posto u 2026.
Najbliža Hrvatskoj u toj skupini trebala bi biti Litva s prognoziranim stopama rasta od 2,8 posto u ovoj i od 2,7 posto u idućoj godini.
Aktivnost će u regiji rasti ujednačenim tempom, uz podršku "otpornih tržišta rada", drže u EBRD-u.
Uteg razvijena Europa
Prognoze rasta u toj regiji u ovoj godini nešto su niže no što je EBRD bio očekivao u rujnu, budući da je oporavak u razvijenoj Europi slabiji no što se očekivalo i koči proizvodnju, izvoz i investicije.
U EBRD-u izdvajaju i izraženiju neizvjesnost koju donosi moguće povećanje američkih carina i odgovor trgovinskih partnera SAD-a.
„Pojačana neizvjesnost sama po sebi obeshrabruje ulaganja, slabi proizvodnju i izaziva poremećaje u globalnim opskrbnim lancima”, ističe se u izvješću.
Osim neizvjesnosti, utjecaj carina i trgovinskih ograničenja na pojedinačna gospodarstva u kratkoročnoj perspektivi ovisit će i o njihovom obuhvatu. Pitanje je hoće li SAD uvesti carine svim zemljama ili samo određenim trgovinskim partnerima, napominju u EBRD-u.
Najavljeno povećanje američkih carina na čelik i aluminij predstavlja najveću prijetnju za Bugarsku, Sloveniju i Rumunjsku, procjenjuju.
Općenito su na povećanje američkih carina najranjiviji Jordan, Slovačka, Mađarska i Litva zbog, kako navode, "opće trgovinske izloženosti tržištu SAD-a".
Slabija vanjska potražnja u srednjoj Europi i na Baltiku, te u jugoistočnim zemljama EU-a Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj značit će i nešto sporiji rast cijelog područja u kojem EBRD posluje, za 3,2 posto u ovoj godini.
Kočnica rastu bit će i sukob i "spor tempo reformi" u južnom i istočnom Mediteranu, napominju.
Uz srednju Europu i Baltik, "jugoistok EU-a" i "južni i istočni Mediteran", EBRD-ove regije obuhvaćaju i "srednju Aziju", "istočnu Europu i Kavkaz" i "zapadni Balkan".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
