Glavni urednici raspravljali o stanju u hrvatskim medijima

Smatram da se danas glavni urednici ne osjećaju ugodno u tom Bermudskom trokutu, gdje su s jedne strane čitatelji, s druge vlasnici, a s treće sami novinari. Odnos prema javnosti koji je neka vrsta obveze popušta pod stegama koje vjerujem da sada imaju glavni urednici - rekao je Dražen Vukov Colić, kolumnist Tportala i nekadašnji glavni urednik tjednika Danas, na tribini Hrvatskog novinarskog društva koja je održana u sklopu Novinarske srijede u Novinarskom domu. 

Tribina s temom "Glavni urednici" okupila je tri nekadašnja glavna urednika - Dražena Vukova Colića, Branka Tuđena i Krešimira Fijačka, tri aktualna - Renata Ivanuša iz 24sata, Bornu Keserovića iz 21. stoljeća i Alemku Lisinski s T-portala te Gordanu Vilović sa Fakulteta političkih znanosti i Slavicu Lukić, potpredsjednicu HND-a. Govoreći o stanju medija i položaju u kojima se danas nalaze glavni urednici, Krešimir Fijačko, nekadašnji glavni urednik Vjesnika kaže kako je priča današnjih glavnih urednika je delikatna.

- Ona sad traje, kakvagod bila, a mi tu, ima nas tri bivša, pa možemo mirno lamentirati o bivšim vremenima - rekao je Fijačko. Dok su bivši glavni urednici pričali o pritiscima s kojima su se susretali u prošlosti, trenutni urednici kažu kako upletanja u njihovu uredničku politiku nema.

- Nisam imala nijedan protestan poziv od uprave. Novinarstvo je javno dobro, da parafraziram, javnim dobrom se postaje svakom bitkom i ponekad kompromisom, a realitet tržišne ekonomije nije jednostavan - kaže Alemka Lisinski, glavna urednica Tportala, dok Branko Tuđen, nekadašnji glavni urednik Večernjeg lista, priznaje kako su se kompromise ipak radili.

- Uspjeli smo sačuvati redakciju i nismo se zavodili primitivnostima koja se javljala u vladajućoj stranci. Prve dvije stranice vlastima, a dalje po svom. Sam sebi se čudim koliko smo hrabrosti onda imali. Nismo zatajili ni u povijesnom smislu, a snalazili smo se kako je bilo moguće - kaže Tuđen.

Slavica Lukić osvrnula se na Zakon o medijima i nazvala ga mrtvim slovom na papiru, jer ga nitko ne provodi.

- Danas je prisutan trend odvojene lojalnosti, a urednici su lojalni samo vlasnicima, čija očekivanja nastoje ispuniti - smatra Lukić.

Osim kaosa koji vlada u medijskom prostoru, za pad naklade tiskanih medija, Gordana Vilović krivi i siromaštvo građana.

- Mediji u Hrvatskoj danas su na samrtnoj postelji. Svugdje u svijetu velike su promjene u medijima, kod nas je u odnosu na ostatak Europe i svijeta siromaštvo ubrzalo rastakanje novinarstva - kaže Vilović.