Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
0 komentara

Godišnje čak 1000 spašavanja: Idete u prirodu? Pročitajte ovo

U prvoj polovici ove godine HGSS je imao 275 akcija spašavanja, a ako je suditi po svježoj HGSS-ovoj statistici, do kraja 2018. volontere očekuje još dosta posla

Foto: HGSS Gospić

Zahvaljujući našim reprezentativcima koji su povijesnim uspjehom na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji na najbolji način promovirali Hrvatsku, interes turista za uživanjem u hrvatskim ljepotama nikada nije bio veći.

Nesumnjivo još jedna rekordna turistička sezona znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS) koja je već spremna na povećan broj intervencija. U prvoj polovici ove godine provela je 275 akcija spašavanja, a ako je suditi po svježoj HGSS-ovoj statistici koja pokazuje kontinuirani rast intervencija u posljednjih 20 godina, do kraja 2018. volontere očekuje još dosta posla.

Od 1998. godine kada su Vatreni osvojili treće mjesto i tada prvi put kroz nogomet snažno promovirali Hrvatsku, i broj akcija spašavanja počeo je rasti - 1998. ih je bilo 96, od 1999. do 2004. provedeno ih je u prosjeku više od stotinu svake godine, a od 2005. do 2013. brojka raste na prosječno 470 godišnje.

U posljednjih pet godina, od 2013. do 2017., prosječan broj akcija naglo je skočio na gotovo 1000 godišnje, a ovi statistički podaci ukazuju da će se trend povećanja intervencija nastaviti i u 2018. Od broja akcija još je veći broj spašenih ljudi, pa je tako u samo nekoliko akcija tijekom nedavnih poplava u Županji te Bosni i Hercegovini evakuirano oko 3500 ljudi, tijekom snježnog nevremena u Dalmaciji pružena je pomoć oko 1600 osoba, a u potragama za skupinama zalutalih izletnika u jednoj se akciji spasi i po nekoliko desetaka ljudi.

Iako broj akcija spašavanja raste, glavnina ih završava uspješno jer HGSS provodi i znatno veći broj preventivnih te pripremnih aktivnosti poput dežurstava, edukacija i pokaznih vježbi, zahvaljujući kojima volonteri HGSS-a spremno dočekuju zahtjevne intervencije i u nadolazećim mjesecima.  

Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a koji u akcijama spašavanja sudjeluje već više od 45 godina, razlog značajnog porasta broja akcija tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja nalazi u globalnim trendovima te sve boljoj ponudi aktivnosti na neurbanim prostorima.

Nastavit će rasti broj akcija

- U posljednjih desetak godina udeseterostručio se broj posjeta našim planinskim rijekama, a uz rafting i kanjoning povećane su i druge sportske, turističke i rekreacijske aktivnosti u prirodi. Ti će trendovi i dalje nezaustavljivo rasti, stoga u HGSS-u provodimo mnoge preventivne aktivnosti poput izrade sigurnih zemljovida, edukacija, trasiranja staza i signalizacija, izgradnje skloništa i interventnih heliodroma. Broj akcija nastavit će rasti i radi klimatskih promjena koje dovode do poplava, požara i snježnih nevremena, a kako bismo u ovakvim izvanrednim situacijama mogli brže pomoći stanovništvu povećali smo broj naših ekipa i stanica. Trenutno brojimo 25 stanica i 40 ispostava, kojima osiguravamo pokrivenost teritorija čitave Hrvatske - ističe Prizmić.

Do nesreća uglavnom dolazi kod bavljenja rizičnim sportskim aktivnostima u planinama poput skijanja, alpinizma ili speleologije, a rizike nosi i pješačko izletništvo. Pogodujući su čimbenici loša tjelesna i tehnička priprema, neiskustvo i nepoznavanje terena, pogrešne procjene i planiranje, neprikladna oprema, dehidracija, kretanje u nepovoljnim meteouvjetima, te zakašnjela reakcija (kasni poziv, prazna baterija mobitela), osobito u slučaju odlaska u prirodu bez pratnje i obavještavanja obitelji.

- U kontinentalnom dijelu najviše interveniramo zimi radi više posjeta planinarskim izletištima i skijalištima, dok na obali i u priobalnom području najviše akcija bilježimo u proljetnim i ljetnim mjesecima. Unatoč mišljenju da uglavnom spašavamo turiste, oni čine tek 20 % unesrećenih, dok u 80 % slučajeva prednjači domaće stanovništvo. U 65 % slučajeva spašavamo muškarce jer se žene rjeđe odlučuju na ekstremnije sportske aktivnosti - naglašava Prizmić.

Kod unesrećenih prevladavaju lakše ozljede poput kontuzija, uganuća, iščašenja, iscrpljenosti i sličnih ozljeda koje, međutim, bez pravodobne intervencije HGSS-a i dogode li se na nepristupačnom terenu, mogu smanjiti mogućnost kretanja te potencijalno imati fatalne posljedice.

Teške su ozljede rjeđe, a najčešće je riječ o ozljedama glave, kontuzijama s unutarnjim krvarenjem ili općoj pothlađenosti, dok najrjeđe dolazi do naglih oboljenja poput srčanog ili moždanog udara te smrtnih slučajeva. Bez ozljeda najčešće prolaze oni koji zalutaju, no i ovdje je ključna brza akcija odnosno uspješna potraga i pronalazak izgubljenih.

Povodom nastavka uspješnog partnerstva, HGSS je objavio nekoliko korisnih savjeta građanima kako se pripremiti za odlazak u prirodu, a da bi on prošao bez neželjenih posljedica:

  • birajte izlete koje tjelesno i vremenski možete izdržati

  • ne idite u planinu sami, ne odvajajte se od skupine

  • obavijestite bližnje o smjeru kretanja i vremenu povratka, i držite se toga

  • upisujte se u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima

  • zatražite i poslušajte savjet iskusnih planinara

  • pratite vremensku prognozu i obavijesti o stanju u planinama

  • nosite čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom, ponesite rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra

  • prije odlaska u prirodu napunite bateriju mobitela

  • uvijek nosite baterijsku svjetiljku, te šibice ili upaljač i svijeću

  • uvijek nosite malu osobnu apoteku za pružanje prve pomoći

  • ponesite dovoljno vode kako ne biste dehidrirali

  • na duži izlet ponesite planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas

  • držite se markiranih planinarskih puteva

  • u slučaju nesreće ostanite pribrani, označite mjesto nesreće, pomognite unesrećenima i hitno pozovite pomoć putem operativno-komunikacijskog centra na 112, policije na 192, hitne medicinske pomoći na 194, pozivnih telefona stanica HGSS-a ili na HGSS-ovim obavještajnim točkama (obično planinarskim domovima).

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message