Golemi grijesi proračuna: Nevidljivi Plenkovićevi prihodi

Nezavisno povjerenstvo zaključilo da je puno izgledniji jači pad gospodarstva, veći problemi i da Vlada uopće nije vodila računa kako potaknuti gospodarstvo na brzi oporavak, a planirala je prihode kojih uopće neće biti.

- Znate zašto je planiran pad BDP-a od 9,4 posto? Pa zato da je predviđeno 10 posto ili više, to bi probilo neku psihološku granicu. Naslovnice bi vrištale o dvoznamenkastom padu. Ne može Vlada i reći da očekuje crni scenarij na jesen ili novi val epidemije jer bi time zakočili cijelu ekonomiju. A i da su cijele projekcije pada od 9,4 posto i manjka u proračunu od 23 milijarde kuna optimistične, jesu. One se mogu ostvariti ako se otvore granice, ako budemo imali turista, ali puno je realniji pesimističniji scenarij – rekao nam je jedan ekonomist blizak Vladi o novom rebalansu proračuna i Vladinim projekcijama o padu gospodarstva.

Vlada i ministar financija Zdravko Marić s druge strane cijelo vrijeme govore o naglom padu, ali i brzom oporavku sljedeće godine. Marić je priznao i da je cijeli novi proračun za ovu godinu baziran na tome da se ne pojavi drugi val epidemije.

S druge strane, predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković je poručio da je bolje ići na izbore tijekom ljeta jer već na jesen "treba donositi teške odluke". Cijelo opravdanje HDZ-a za izbora "u kupaćim" se bazira na tome da bi bilo nemoguće održati izbore na jesen u slučaju nove epidemije.

Dakle, ovdje vidimo jasnu razliku da politika predviđa crne dane, a ekonomski to uopće nije predvidjela u proračunu. U njemu sve pršti od optimizma iako je i pad od 9,4 posto najveći još od ratnih vremena.Vlada nije smanjila, ali niti povećala pročaunsku potrošnju koja je i dalje ostala na najvećoj razini u povijesti.

U ovoj godini planiraju potrošiti 147 milijardi kuna. Rupa od 23 milijarde kuna najviše dolazi od pada prikupljenih trošarina i PDV-a za više od 15 milijardi kuna, a zatim od doprinosa za 3,8 milijardi kuna, te poreza na dobit kojeg se planira prikupiti 2,8 milijarde kuna manje. Tu rupu vlada planira pokriti zaduženjem.

No, hladan tuš na ove Vladine brojke stiže od Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je vladajuća većina morala osnovati kao nezavisno tijelo koje razmatra vladine proračunske planove. Njega vodi HDZ-ova Grozdana Perić, ali samo je ona predstavnica politike. Ostali članovi su nezavisni stručnjaci. Maroje Lang iz HNB-a, Vesna Kasum iz državnog ureda za reviziju, Maruška Vizek, čelnica Ekonomskog instituta, Vjekoslav Bratić iz Instituta za javne financije, te Domagoj Karačić koji predstavlja ekonomske fakultete i Zoran Šinković koji predstavlja pravne fakultete.

Dakle, ne može se reći da je ovo tijelo pristrano. A njegova ocjena proračunskih brojki koje je predstavila Vlada, može se sažeti u sljedeće: planirarili ste preooptimistično i niste u obzir uzeli brojne rizike.

Naravno, u šest stranica mišljenja oni ne ulaze zašto je Vlada to učinila iako je jasno da se radi o tome da pred izbore ne želi izlaziti s pesimističnim brojkama i projekcijama, nego gradi optimističnu priču.

- Makronomske i proračunske projekcije su razmjerno optimistične i ne uključuju moguće učinke ostvarenje negativnih rizika koji su potencijalno veliki. Rizici ostvarenja ovih projekcija su znatni i naglašeno negativni, a vezani su u prvom redu za neizvjesnost inteziteta i trajanje epidemije, te eventualne, financijski značajne mjere nužne za njeno suzbijanja. Ekonomski rizici se odnose prije svega na znatno veći inicijalni pad BDP-aod projiciranog, snažniji pad potencijala gospodarstva, nedovoljno brz oporavak i prijenos novih negativnih šokova iz inozemstva – navodi se u mišljenju povjerenstva od 11. svibnja koje je ostalo prilično ispod medijskog radara.

*Cijeli analizu o tlapnjama poračuna za 2020. i pročitajte u novom broju tjednika Express koji je na kioscima od petka 15. svibnja