Gradilo ga šest vlada: 'Utopili' su 250 milijuna kuna uzalud...

I ono malo što je dosad sagrađeno na Pelješkome mostu uglavnom neće biti upotrebljivo. Početni stupovi neće se moći koristiti za novi projekt i morat će ih srušiti.

Pogledajte video:

Pokretanje videa...

00:17

Video: 24sata/pixsell

Rezultat je to više od 12 godina lažnih obećanja i rasipanja novca na projekt koji nikako da zaživi iako se promijenilo šest različitih vlada.

Novi projekt Pelješkog mosta, koji je u četvrtak odobrila Vlada, znatno je drugačiji i jeftiniji nego onaj koji je Ivo Sanader uzaludno počeo graditi prije deset godina.

Jedino što se može iskoristiti od starog projekta su započete pristupne ceste, dok će sam most biti potpuno drugačiji.

Siromašna Hrvatska je dosad na Most potrošila minimalno 250 milijuna kuna. Bolje rečeno, utopila ih je u nepovrat zbog političkih ambicija.

Većina tog novca otišla je na odštete građevinskim tvrtkama koje su prestale graditi Most prije šest godina.

Edo Kos, koji je do prije dvije godine bio na čelu Hrvaskih cesta, potvrdio nam je da je 246 milijuna kuna minimalni iznos koji je dosad plaćen za odštete i već sagrađeno. Od toga je samo 77 milijun kuna potrošen na ono sagrađeno, a većna ostatka je otišlo na odštete tvrtkama Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra.

- Ne daj bože više nikad takvog projekta. Novi projekt je izvodljiv i nema prepreka da ga financira EU - kaže Kos.     

Iz Hrvatskih cesta su nam odgovorili da od ukupno 77 milijuna kuna uloženih u radove na mostu 21 milijun bit će “neupotrebljiv”.

- Pristupne ceste bit će iskorištene, najveći dio stupišta će morati biti srušen - odgovaraju iz Hrvatskih cesta.
Kažu da su direktno za odštete otišla 134 milijuna kuna tvrtkama. Kad se na to doda PDV, dolazi se do iznosa koje je izračunao i Kos. I to je sve bez projektiranja, geomehaničkih radova, otkupa zemljišta...

- Znam da smo samo za sve studije te za novi, manji projekt, prema kojem će sad graditi, potrošili oko sedam milijuna. A to je znatno manje nego što je ranije potrošeno na istu stvar - kaže nam Kos.
Dakle, dosadašnji trošak je sigurno veći i od 250 milijuna kuna.
Pelješki most je u kampanji za parlamentarne izbore obećao Ivo Sanader. Kad je izbore dobio 2003. godine, pokrenuo je izradu projekta koji je napravio Građevinski fakultet i IGH, koje je povezivao pokojni Jure Radić.
Iako još ništa nije bilo gotovo, Sanader 2005. (prije lokalnih izbora) otvara pripremne radove na mostu. Do 2007. godine je izabran projekt i izvođači.
Sanader je ponovno otvorio radove. Samo most trebao je stajati 1,94 milijarde kuna.

- To je bila najjeftinija ponuda i zato su bili izabrani iako je bilo jasno da se prema postojećem projektu to nije moglo napraviti za taj novac. Započeli su radovi, a projekt je bio neprovediv. Izvođači su odmah zatražili 28 posto više novca da bi radili, a Hrvatske ceste to nisu mogle odobriti - prepričava nam Kos.
On objašnjava da niti jedne godine nije bilo osigurano dovoljno novca i da je projekt u biti stajao. Sve to se odvijalo daleko od očiju javnosti, a politika je uvjeravala da je sve u redu.

- Ništa ne kasni, radovi na temeljima počet će 2009. godine - rekao je tad ministar prometa Božidar Kalmeta.
U petak u Zadru Kalmeta se vadio iz vruće kaše pa je poručio:

- Da nismo izgubili izbore 2011. godine, most bi bio gotov.
To, naravno, ne odgovara istini. Još 2011. godine premijerka Jadranka Kosor priznala je kako radovi stoje.
- Zastali smo, ali Pelješki most ide dalje - rekla je tad.
Tri izvođača radova, iako nisu odradili puno, krenuli su u tužbe protiv Hrvatskih cesta, koje nisu imale novca za nastavak gradnje. Tužili su za izgubljenu dobit, a na kraju su se nagodili. Kukuriku vlada je na kraju potpisala nagodbu prema kojoj su dobili više novca za neodrađeno nego za odrađeno.
Tad je započelo i preprojektiranje. Iako je, primjerice, Radimir Čačić prije izbora govorio da je Pelješki most bacanje novca, Milanovićeva vlada odlučila je nakon puno peripetija graditi most, ali uz pomoć EU. Slijedila je studija izvodljivosti, koja je rađena potpuno iznova kako bi Europska komisija ocijenila je li most najbolje rješenje. I on je nakon dugo vremena prošao.

- Pelješki most trebao bi biti gotov 2018. ili 2019. godine, a Europska unija će sufinacirati od 50 do 80 posto - rekao je SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić 2015.
Naravno, to se nije dogodilo, a EU niti dan danas nije donio odluku s koliko novca će financirati most i ceste.
Vlada je u četvrtak donijela novu odluku o gradnji mosta. Prema njihovim projekcijama, cijena je 420,3 milijuna eura. To uključuje manji most, s manjim rasponom lukova nego što su počeli graditi 2007. godine. U cijenu su uključene i pristupne ceste. Današnji HDZ-ov ministar prometa Oleg Butkovć rekao je kako se nadaju da će EU osigurati 357 milijuna eura ili 85 posto.

- Ovo nem veze s izborima. Radovi bi trebali početi vjerojatno u rujnu - rekao je Butković.
To je kratak rok za izbor novih izvođača i početak radova. Uz žalbene rokove i cijelu natječajnu proceduru, radovi bi mogli početi najranije 2018. Ako tad počnu raditi i sve bude u redu, most bi trebao biti gotov 2021. godine.