'Grupacije ne bi trebale imati više od 10 % glasačkih prava'

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst poručio je u srijedu da radi izbjegavanja nepovoljnih scenarija, pri postizanju nagodbe u Agrokoru nijedna grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u toj kompaniji.

Kako je ustvrdio na poslovnom ručku u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj, prije svega želi da poslovanje Agrokora putem nagodbe i odgovarajućeg restrukturiranja postane uspješno. 

No Kohorst smatra da, iako se čini da će se nagodba postići, nijedna pojedina grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u Agrokoru. Napominje da se time izbjegavaju posljedice loše odluke jednog pojedinca ili grupe, dok se pri zajedničkom odlučivanju većeg broja ljudi s financijskim udjelom donose i bolje odluke. 

Kaže da bi se Vlada trebala usredotočiti upravo na preveniranje i smanjivanje rizika oko koncentracije vlasništva i glasačkih prava, a napominje da se to može učiniti i putem ograničavanja glasačkih prava vlasnika udjela, složeno strukturiranim upravnim odborima "ili drugim procedurama koje omogućavaju da kompanija uspije, a ne da postane predmet određenog riskantnog ponašanja". 

Kaže i da bi primjer Agrokora državi trebao poslužiti za razmatranje odnosa prema velikoj i strateškoj imovini te je li njen broj primjeren za zemlju te veličine.

"Kada imate velike konglomerate koji kontroliraju velike dijelove gospodarstva, bez obzira bili u državnom ili privatnom vlasništvu, oni mogu spriječiti dinamičan rast koji je Hrvatskoj potreban", poručio je Kohorst.

Na pitanje novinara misli li tu na rastući utjecaj kapitala kompanija iz istočne i jugoistočne Europe u Hrvatskoj, Kohorst je kazao da ruski Sberbank ima značajan utjecaj te da će očito biti jedan od najvećih dioničara u Agrokoru, no iako ne raspolaže brojkama, kaže da se ne bi iznenadio da ulagači iz SAD-a ipak prednjače na ovom području.

Upitan o interesu SAD-a za projekt LNG terminala na Krku, Kohorst je kazao da se taj interes ogleda u postizanju energetske diverzifikacije u jugoistočnoj Europi. Smatra da on osigurava veću sigurnost u opskrbi za Hrvatsku, Mađarsku i druge dijelove regije. Napominje da postoji mogućnost da SAD proda određenu količinu prirodnog plina tom terminalu, no kaže da fokus nije na tome, već prije na stabilnosti regije. 

Kohorst je kazao da Hrvatska ima značajan potencijal te brojne komparativne prednosti kao što su sigurnost, članstvo u EU-u te obrazovana i relativno povoljna radna snaga. No, za daljnji razvoj i izgradnju snažnije i prosperitetnije Hrvatske, Kohorst ističe da je nužno unaprijediti tržišne uvjete i poslovnu klimu, pri čemu Vlada mora postati partner s poslovnim sektorom. 

Kohorst u kontekstu privlačenja ulaganja između ostalog napominje nužnost smanjenja regulacije, državnu administraciju koja je kooperativna, zatim racionalan, neovisan i pravovremen pravosudni sustav koji će jamčiti poštivanje ugovora, kao i transparentne te brze i efikasne procese oko dobivanja raznih dozvola, oslobođene bilo kakvih koruptivnih radnji.

Pritom je izrazio nadu da će Hrvatska izvršiti tranziciju u puno tržišno gospodarstvo te se riješiti prevelikog javnog udjela u vlasništvu nad imovinom.

Naglašava da snažna i razvijena zemlja čini poželjnog i dobrog saveznika SAD-u, dok otvaranje novih radnih mjesta jamči ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj.