Moraju spašavati sve slabiju kunu, HNB povukao 3,1 mlrd.

Željko Rohatinski u utorak je sazvao izvanrednu sjednicu savjeta HNB-a na kojoj je odlučio da će stopu obvezne pričuve banaka povećati s 13 na 14 posto te će na taj način iz bankarskog sektora povući oko 3,1 milijardu kuna. To znači da će na tržištu biti manje kuna, pa će u odnosu na euro naša valuta biti jača. Ovo je već drugi potez guvernera u samo dva dana kojim nastoji zauzdati jačanje eura, koji je u utorak skočio na 7,52 kune i unio strah među građane da će nakon švicarskog franka i euro otići “nebu pod oblake”. “Povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno ublažavanja deprecijacijskih pritisaka”, naveli su u priopćenju. 

Ekonomist Damir Novotny pojašnjava da su banke izazvale jačanje eura jer su ga počele kupovati na spekulativan način pa je potražnja za eurom bila veća nego bi smjela biti. Zato je Rohatinski u ponedjeljak intervenirao i prodao 180,5 milijuna eura koji je po tečajnici za srijedu neznatno oslabio na 7,5 kuna. No čudno je da euro jača nakon turističke sezone.

Ekonomisti pojašnjavaju da su za jaki euro krivi i dugovi, što države, što banaka i privatnih poduzeća, koji dolaze na naplatu. Istodobno nam deviza nedostaje i zbog vrlo malo stranih investicija. Gorka je istina i da je ove godine turista zaista više, ali da su oni potrošili manje nego inače. Sve to pritišće kunu, zbog čega euro jača. Međutim, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da HNB ima načina da  euro drži na 7,5 kn.

1. Na naplatu dolazi inozemni dug, koji je podignut u eurima
Zaduživanje države utječe na tečaj eura jer država vraća svoje kredite u toj valuti. Ukupan dug koji dolazi na naplatu u zadnja dva kvartala ove godine, u koji ulazi ne samo dug države nego i ostalih sektora, je 8,6 milijardi eura. Zato euro sve više jača

2. Strane investicije donose nam devize, ali je investicija malo
Strani investitori nikad manje nisu ulagali u Hrvatsku nego sada. Lani su uložili svega 223 milijuna eura, što je manje nego 1996. godine. A manje investicija znači i manji priliv stranoga kapitala i manje deviza na tržištu

3. Dugovi velikih tvrtki i banaka utječu na ponašanje eura
Velike tvrtke također otplaćuju kredite vezane uz eure pa za njima vlada velika potražnja. No i banke sišu s tržišta eure jer su se i one zadužile kod svojih matičnih banka u stranoj valuti. To također utječe na jačanja eura na našem tržištu

4. Više turista, ali koji manje troše
Vlada  se hvali da nas je posjetio rekordan broj turista. No oni su trošili manje nego inače, pa euro nije padao kako je to bio slučaj prijašnjih godina