Nije ovo samo čista i suhoparna obnova, ovo je proces obnove, proces legalizacije, jednog novog pristupa prostornom planiranju i ponajprije proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, istaknuo je Darko Horvat.
Horvat: 'Obnova nakon potresa uključuje legalizaciju, novi pristup prostornom planiranju'
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je u četvrtak da se u procesu obnove potresom stradalih područja ne radi smo o obnovi nego i legalizaciji, novom pristupu prostornom planiranju i procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Na 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva Horvat je naglasio da sve što je kao priprema napravljeno nakon zagrebačkog potresa koristi se kao pripremljena podloga za petrinjski potres.
- Prve tri odluke su iz ministarstva otišle prema fondu. Kroz ugovorenu javnu nabavu realizirano je uklanjanje prva tri objekta, a sljedećih 18 odluka dostavljeno je u fond. Bit će ih tjedno ne samo dvije, nego puno više, a proces uklanjanja je krenuo. U ovom trenutku stručne službe ministarstva, fonda i središnjeg državnog ureda pripremaju ili kompletiraju program mjera kroz koji ćemo reći kako ćemo i u novogradnju, kojim modelom i na koje područje - izjavio je Horvat.
Destrukcija tla koja se dogodila na Banovini bit će jedan od limitirajućih faktora pri odlučivanju gdje će se obnavljati i graditi, upozorio je.
- Nije ovo samo čista i suhoparna obnova, ovo je proces obnove, proces legalizacije, jednog novog pristupa prostornom planiranju i ponajprije proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa - istaknuo je Horvat.
Istaknuo je da je bez obzira na pandemiju i nedaće u 2020., građevinski sektor imao pozitivne brojke.
- Očekujemo taj uzlet i 2021., ali ne samo zbog obnove. Ova godina je prva u kojoj se zbog izdašnih financijskih izvora, ponajprije iz EU, vraćamo i u investicijski sektor, ne samo kroz obnovu, nego i nove investicije, kako bi se dosegao 10-postotni rast u ovoj godini. To je jedan od ključnih ciljeva - ustvrdio je.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Horvat je rekao da predstoji intenzivni proces obnove zgrada oštećenih u potresima, ali i zgrada starijih od 100 godina, kako bi eventualni sljedeći potres napravio što je moguće manje štete.
Na pitanje o potrebama za radnom snagom u građevinskom sektoru, Horvat je rekao da s kvalitetnom radnom snagom "muku muči" cijela Europa.
- Nedostatak radne snage identificirali smo u Hrvatskoj kad smo osjetili gospodarski rast, kada su se počele događati nove investicije i projekti. Već tada smo vidjeli da nam treba liberalniji pristup oko uvoza radne snage. Ključno je da nema toliko kvalitetnih građevinskih radnika, proizvođača građevinskog materijala, ni menadžmenta u našem okruženju, kao što ga ima u Hrvatskoj. Zato budimo ponosni na hrvatsko građevinarstvo i nemojmo dozvoliti odljev u neke druge zemlje - poručio je.
Na pitanje kako zadržati radnu snagu, Horvat je odgovorio – povećanjem plaća te smanjenjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja poslodavcima tako da dio tog novca završi i kod njihovih radnika.
Osvrnuvši se na rast cijena građevinskog materijala, Horvat je odgovorio da su cijene "inputa" u proizvodnji građevinskog materijala i građevinskih elemenata iz kojih se planira u sustavu suhe montažne gradnje obnavljati Banovinu, sada do 70 posto veće nego u isto vrijeme lani.
- Burzovna roba, kao što je bakar, aluminij, željezo - teško da možemo utjecati na cijenu takve robe. Sada nemamo domicilnu proizvodnju željeza da bismo zadovoljili bar dio potreba našeg građevinskog sektora. I građevinari i mi u politici imamo dozu straha do koje će se mjere sve to skupa događati, ali ne samo u segmentu povećanja cijena, nego i u produljivanju dobavnih rokova, jer kada takva vrsta robe kasni po šest mjeseci, kasne i rokovi završetka objekata - napomenuo je.
Upitan o oživljavanju domaće proizvodnje željeza, Horvat je rekao da nikakvih političkih odluka biti neće bez konzultacija sa strukom. "Jedan od prijedloga je i revitalizacija jedne hrvatske željezare, a sada ne mogu reći da će se to dogoditi za mjesec ili tri, ali, bude li potrebe, i na to smo spremni", izjavio je
Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnije godišnje okupljanje u graditeljskoj industriji od 17. do 19. lipnja organizira Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Ovogodišnja konferencija je, uz običajene stručne teme, posvećena potresu i obnovi od potresa te Nacionalnom planu oporavka.