News

Komentari 0

Hrvatima znanje najisplativija investicija, brinu ih uvjeti života i nadzor državnih institucija

Hrvatima znanje najisplativija investicija, brinu ih uvjeti života i nadzor državnih institucija

Istraživanje koje je agencija Media Val drugu godinu zaredom provela u suradnji s Ipsosom, pokazuje da su hrvatski građani u 2021. nešto zabrinutiji nego lani

Najvažniji nalaz ovogodišnjeg Nultog kvadranta ističe znanje kao investiciju koju građani smatraju najisplativijom, neovisno o tome je li ulaganje usmjereno u vlastito znanje ili znanje djece. Prije godinu dana u to je vjerovalo 58 posto ispitanika, dok ih je danas čak 82 posto. Ovaj trend preslikava se i na korporativni sektor gdje 88 posto ispitanika smatra da kompanije trebaju ulagati u znanja svojih zaposlenika. Istraživanje* koje je agencija Media Val drugu godinu zaredom provela u suradnji s Ipsosom donosi najnovija saznanja i trendove ključne za bolje razumijevanje ponašanja i očekivanja hrvatskih građana od strane donosioca odluka. Uspoređujući s prošlom godinom, hrvatski su građani u 2021. nešto zabrinutiji, a veća zabrinutost uglavnom je vezana za pojačani nadzor državnih institucija nad građanima i smanjenje individualnih sloboda te materijalne uvjeta života.

- Snažan skok znanja kao resursa u koji vrijedi ulagati, zabilježen u razdoblju u kojem smo bili suočeni s nizom novih i nepredvidivih situacija, potvrđuje kako danas, više nego ikad prije, upravo znanje postaje naša najjača valuta. Iako su nove okolnosti u kojima živimo posljednjih godinu i pol dana od početka pandemije rezultirale brojnim novim znanjima, ona nisu u dovoljnoj mjeri poslužila kao temelj za donošenje ključnih odluka, zbog čega su propuštene brojne prilike - istaknula je Nina Išek Međugorac, članica uprave i izvršna direktorica Media Vala. Pojasnila je i da je potrebno osvijestiti kako promjene u ponašanju i očekivanjima građana od brendova i kompanija, ali i javnog sektora, zahtijevaju prilagodbu poslovnih politika te veću odlučnost pri donošenju odluka, uz snažnije korištenje upravo znanja kao najvažnijeg resursa.

Čak 70 posto građana smatra da kompanije trebaju staviti dobrobit zajednice iznad vlastitog profita

Više od trećine ispitanika u prošlogodišnjem istraživanju o pandemiji vidjelo je priliku za pozitivne promjene za društvo i svijet u cjelini. Ipak, izostale su konkretnije reakcije kompanija usmjerene na razvoj lokalne ekonomije i očuvanje okoliša, unatoč tomu što su ih građani (preko 60 posto ispitanika) spremni podržati kupnjom adekvatnih lokalno proizvedenih proizvoda i sirovina koje imaju snažan multiplikativni utjecaj na gospodarstvo.

Više od polovice građana radije kupuje proizvode od društveno odgovornih kompanija kao i onih brendova koji posebnu pažnju posvećuju ograničavanju utjecaja na okoliš, dok istovremeno građani od svojih brendova očekuju pozitivan utjecaj na lokalnu ekonomiju.

Kad je riječ o aktualnoj temi cijepljenja, treba istaknuti kako manje od polovice ispitanika podržava stav da kompanije trebaju stimulirati zaposlenike na cijepljenje, dok je s druge strane podjednak broj onih koji tu ideju snažno podržavaju, kao i onih koji su izrazito protiv (oko 25 posto).

Ugroženima treba pomoći država, ali solidarnost se očekuje i od susjeda, obrazovnih institucija, medija i neprofitnih organizacija

Slično kao lani, iako nešto manje, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. U odnosu na 2020., u ovoj je godini poraslo očekivanje prema kojem bi ugroženima trebali pomagati susjedi (više od 53 posto), obrazovne institucije (27 posto), mediji (33 posto) te neprofitne organizacije (43 posto).

Na temelju učestalog isticanja izazova s kojima su se suočili poduzetnici tijekom pandemije te općenito veće zastupljenosti ovih tema, čak 66 posto ispitanika prepoznalo je potrebu za većim uključivanjem poduzetnika u rješavanje ključnih ekonomskih problema.

Građani pesimistični oko procjene budućnosti političkog i gospodarskog stanja u zemlji

Analiza pojedinih aspekata života pokazuje da su građani optimistični kada promišljaju iz osobne perspektive (uz iznimku zdravstvenog stanja), ali izrazito negativni kada procjenjuju budućnost političkog i gospodarskog stanja u zemlji. Kad je riječ o procjeni buduće kvalitete života, ona prije svega ovisi o procjeni materijalnih uvjeta života koji, uz osobno financijsko stanje, poslovni status i karijeru uključuju i gospodarsku situaciju u zemlji.

Bez straha u restorane i kafiće, na koncerte i inozemna putovanja teže

Brojne usluge i aktivnosti poput putovanja, odlaska u restorane, kafiće, na koncerte i sl. građani trenutačno koriste ležernije, s manje straha nego prošle godine pa kraj pandemije za povratak u omiljene kafiće i restorane čeka tek oko 5 posto građana. U trenutačnim okolnostima građani su skloniji putovanjima unutar Hrvatske, a gotovo četvrtina ispitanika ne planira putovati u inozemstvo ili posjećivati koncerte sve do završetka pandemije. Građani su nešto skloniji boraviti u privatnom smještaju, hotele do smirivanja pandemije ne planira posjećivati 11 posto ispitanika, a svaki šesti građanin do tada ne planira ni putovanje zrakoplovom.

Hrvati najviše zabrinuti zbog smanjenja individualnih sloboda i materijalnih uvjeta života

Više od polovice ispitanika veću je zabrinutost iskazalo radi pojačanog nadzora državnih institucija nad građanima te smanjenja individualnih sloboda. Kad je riječ o materijalnim uvjetima života, kao ključni parametri prednjače pad životnog standarda obitelji i neopravdan rast cijena, od čega strahuju čak tri od četiri ispitanika, dok vjerojatnost smanjenja plaće zabrinjava 65 posto građana.

Zanimljivo je da je tema cijepljenja ponovno pobudila izražen strah od ljudi koji rade protiv interesa zajednice, oko čega brine skoro 64 posto građana.

Iako su, sveukupno gledajući, građani u 2021. zabrinutiji nego lani, kad je riječ o sigurnosti na fizičkim lokacijama – u trgovinama, bankama, poštama i sl., u 2021. zabrinutost je izrazio 31 posto građana, za razliku od prošlogodišnjih 43 posto.

Građani najviše zadovoljni uslugama obrtnika, a najmanje državnim javnim institucijama

Promatrajući iskustvo koje građani imaju s tvrtkama i javnim institucijama, među 18 promatranih sektora najpozitivniji stav gaje prema obrtnicima – od ugostitelja do pružatelja uslužnih djelatnosti s kojima je zadovoljno gotovo troje od četvero građana. Slijede proizvođači i trgovci, potom financijske i telekomunikacijske kompanije, dok najmanje zadovoljstva građani izražavaju prema medijima te lokalnim (21 posto) i državnim javnim institucijama (manje od 17 posto).

* Istraživanje je proveo IPSOS za Media Val Grupu od 5. do 7. srpnja 2021. online metodom na uzorku od 603 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta dobi od 18 do 60 godina.

Najčitaniji članci