Hrvatska pala na globalnoj ljestvici konkurentnosti

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne ove godine na 51. mjestu među 67 rangiranih globalnih gospodarstava, izvijestili su u utorak iz tog instituta. Usporedbe radi, Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti IMD-a za 2023. godinu bila na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćenih istraživanjem.

Ove je godine na prvom mjestu Singapur, koji je vratio vodeće mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2024. nakon što je u razdoblju od 2020. – 2023. godine bio među prvih pet. Švicarska je ove godine bila druga, a Danska treća, navodi se u priopćenju.

- Vjerujemo da će najkonkurentnija gospodarstva budućnosti biti ona koja će moći predvidjeti i prilagoditi se ovom promjenjivom globalnom kontekstu, istovremeno stvarajući vrijednost i dobrobit za ljude. I to će ih također učiniti održivima - izjavio je Arturo Bris, direktor IMD-ovog Centra svjetske konkurentnosti, (WCC), koji stoji iza Svjetske ljestvice konkurentnosti, od osnutka 1989. godine.

Također je rekao da su veliki izazovi konkurentnosti za svjetska gospodarstva u 2024. i nakon toga: prelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo, praćenje sve veće integracije tržišta u nastajanju u svjetsko gospodarstvo i praćenje digitalne transformacije.

U ukupnom poretku na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 51. mjestu, a od ključnih indikatora privlačnosti zemlje ispitanici su najvišima ocijenili pouzdanu infrastrukturu (70,1 posto), kvalificirane radnike (62,7 posto) te visoku obrazovnu razinu (53,7 posto).

Najmanje ocjene dobili su snažna kultura istraživanja i razvoja (14,9 posto), konkurentni porezni sustav (14,9 posto), učinkovit pravni sustav (6 posto) i kompetencije vlade (3 posto).

Od četiri ključna područja koja Svjetska ljestvica konkurentnosti ocjenjuje, ekonomski učinak, učinkovitost vlade, učinkovitost poslovnog sektora i infrastruktura, Hrvatska je zabilježila rast u dva -učinkovitosti vlade (rast s 49. na 47. mjesto) i infrastrukturi (s 45. na 44. mjesto), dok je pad zabilježen na područjima ekonomskog učinka (sa 46. na 49. mjesto) i učinkovitosti poslovnog sektora (s 56. na 59. mjesto).

Svjetska ljestvica konkurentnosti izračunava podatke prikupljene iz upitnika i kombinira ih sa 164 statistička podatka. Istraživanje je provedeno između ožujka i svibnja 2024. među 6.612 rukovoditelja najviše i srednje razine u 67 gospodarstava.