'Hrvatska ne suzbija trgovinu ljudima onako kako bi trebala'

Hrvatska ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde u suzbijanju trgovine ljudima, ali čini značajne napore kako bi to promijenila, navodi se u izvješću State Departmenta o trgovini ljudima za 2019. u kojemu se dodaje da navodna policijska zlostavljanja migranata obeshrabruju žrtve od suradnje.

"Hrvatska vlada ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde u suzbijanju trgovine ljudima, ali čini značajne napore u tom smjeru. Vlada je pokazala ukupno veće napore u usporedbi s ranijim razdobljem, te stoga Hrvatska ostaje u skupini 2", kaže se u izvješću pod nazivom "Trgovina ljudima za 2019.".

Zemlje su u izvješću svrstane u skupine 1,2 i 3, s time da skupina 2 ima podskupinu zemalja koje zahtijevaju snažniji nadzor (Watch list). U toj su podskupini među ostalima BiH, Crna Gora, Mađarska i Rumunjska. Postoji i mala skupina "posebnih slučajeva" u koju su svrstane Libija, Somalija i Jemen.

Više novca za skloništa nevladinih organizacija

Napori koje Zagreb čini uključuju istrage, progone, veća osuđivanja krijumčara, identificiranje većeg broja žrtava, osobito žrtava prisilnog kriminala. 

Također se proaktivno prate pokazatelji trgovine ljudima, povećana su financijska sredstva skloništima nevladinih organizacija i usvojen nacionalni akcijski plan 2018.-2021., navodi se u izvješću. 

Ipak, u nekoliko ključnih područja vlasti ne ispunjavaju minimalne standarde. 

"Unatoč operacijama proaktivnog identificiranja žrtava, vlasti nisu dosljedno pratile migrante i tražitelje azila, a navodna policijska zlostavljanja obeshrabruju žrtve od suradnje ili identifikacije". 

Suci nastavljaju davati male kazne i odbacivati svjedočenja žrtava kao nepouzdana zbog nedovoljnog razumijevanja trgovine ljudima. Velik broj neriješenih slučajeva dovodi do dugih odgoda i poteškoća policijskih službenika u ohrabrivanju žrtava da surađuju.

Među preporukama ističe se da je potrebno institucionalizirati i implementirati procedure praćenja migrantskih tokova, uključujući tražitelje azila i maloljetnike bez pratnje. 

Preporučuje se precizno praćenje žrtava i dosljedno praćenje ranjivog stanovništva, osobito migranata, izbjeglica, tražitelja azila, sezonskih radnika.

U izvješću se poziva na provođenje strogih istraga te osuđivanje krijumčara ljudi na veće kazne. 

Suce je potrebno educirati o ozbiljnosti trgovine ljudima, senzibilizirati ih na problem sekundarne traume te trebaju brže rješavati slučajeve, dodaje se u izvješću.

Zemlje regije: Srbija u skupini s Hrvatskom, BiH i Crna Gora lošije

Od zemalja regije Srbija stoji nešto bolje od Crne Gore i Bosne i Hercegovine i nalazi se u skupini 2, zajedno s Hrvatskom, a Crna Gora i BiH u podskupini "Watch List".

State Department navodi  da bosanskohercegovačke vlasti nisu pokazale veće napore u odnosu na prethodno izvješće iz  Washingtona. 

Dodaje da su suci izricali kazne koje nisu bile u skladu s minimalnim kaznama za trgovinu ljudima, pri čemu  su  navodili i nerazumne "olakšavajuće okolnosti" da bi se kazne smanjile.

Izostali napori za zaštitu žrtava

"Nedostaju slučajevi u kojima je žrtva u fokusu. Pored toga, vlasti su  identificirale manje žrtava, a izostali su i napori za zaštitu žrtava, što je dovelo do kažnjavanja žrtava za nezakonita djela na koja su ih prisiljavali trgovci ljudima“, navodi se u izvješću i dodaje da su suđenja preduga čime se nanosi dodatna bol žrtvama.

State Department upozorava i da tijekom prošle godine Tužiteljstvo  BiH nije iniciralo niti jednu istragu u ovom području. Navodi se da su 2017. provedene svega tri istrage i podignute tri optužnice. No, nitko nije osuđen.

Entitetska tužiteljstva nisu ništa bolja. Za dvije protekle godine u entitetu Federacija BiH osuđeno je 11 trgovaca ljudima, a u entitetu RS je optužena tek samo jedna osoba.

Tisuće migranata i izbjeglica iz Afganistana, Irana, Iraka, Sirije i susjednih zemalja koji putuju kroz BiH, zaglavljeni su u toj zemlji, izloženi trgovini ljudima, a posebno žene i maloljetnici bez pratnje, upozorava se u dokumentu.

State Department ukazuje da ni Crna Gora ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminiranje  trgovine ljudima, naglašavajući da ta zemlja "nije osudila nikoga za trgovinu ljudima prema odgovarajućem zakonu petu godinu zaredom i nije pokrenula nikakvo kazneno  gonjenje".

Preporuka je da Crna gora poveća proaktivan nadzor potencijalnih žrtava, posebno žene uvučenih u prostituciju, migranata, sezonskih radnika i djece koja prose. 

"Žrtve trgovine ljudima u cilju seksualnog iskorištavanja su prvenstveno žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja, a u manjoj mjeri i drugih zemalja istočne Europe. Romske djevojčice se navodno prodaju u brakove u Crnoj Gori i manjoj mjeri u Albaniji, Njemačkoj i Kosovu“, stoji u dokumentu.

Što se tiče Srbije State Department ju je pohvalio za „osuđivanje više trgovaca ljudima, formiranje  radne skupine  za trgovinu ljudima i konsolidiranje  istražne nadležnosti slučajeva trgovine ljudima", ali su istakli da Srbija nema sustav za dosljedno prosljeđivanje slučajeva trgovine ljudima tužiteljima  ili sucima  koji su obučeni i iskusni na tom polju.