Ulazak u NATO je proces koji znači zadovoljavanje određenih standarda. No, kako je rekao profesor Tatalović, postavlja se pitanje je li moguće da neka država postane članica NATO-a dok je u ratnom sukobu
'IMAMO ZALIHE ENERGENATA'
Hrvatski stručnjaci o ratu: 'Nećemo se smrznuti. Ovo je i propagandni rat, zaliha imamo'
Za očekivati je da će devet članica NATO saveza podržati primanje Ukrajine u NATO Savez, smatra profesor s Fakulteta političkih znanosti Siniša Tatalović.
Gostovao je u emisiji Hrvatskog radija „U mreži prvog“ zajedno s Božom Kovačevićem, bivšim veleposlanikom u Rusiji.
- Ulazak u NATO je proces koji znači zadovoljavanje određenih standarda, a to će se nastaviti i kod primanja novih članica. No, postavlja se pitanje je li moguće da neka država postane članica NATO-a dok je u ratnom sukobu, jer bi to značilo ulazak NATO-a u sukob – rekao je profesor Tatalović.
Smatra da NATO u ovom trenutku Ukrajini neće reći ni da, ni ne, no da će Ukrajina pokrenuti procedure koje su početak procesa.
Bivši veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević, mišljenja je da je Putinova odluka da anektira ukrajinske teritorije može biti povezana s njegovom spremnošću da pristane na pregovore o ulasku okrnjene Ukrajine u NATO savez.
No to je, dodao je, u ovom trenutku za Ukrajinu neprihvatljivo.
Na pitanje koliko su Rusija i Ukrajina daleko od pregovora, Tatalović je rekao kako su pregovori izvjesni, no kada će se to dogoditi ovisi o ravnoteži snaga, a Koavačević je rekao da je ovaj rat i propagandni.
- Rusija trajno igra na kartu postojanja demokracije na Zapadu gdje je činjenica da se mogu artikulirati različita stajališta. Nema dvojbe da je ovaj rat i propagandni i Ukrajina ga je dobila u tom smislu. Mi predodžbu što se doista događa u Ukrajini formiramo, temeljem onih informacija koje Ukrajina šalje, no način na koji je Rusija htjela ostvariti svoje interese je neprihvatljiv – isktanuo je Kovačević.
Dodao je da je Rusija ipak u pravu kada kritizira imperijalističku politiku Zapada, ali ono što Rusija želi trenutno nije obrana od tog imperijalizma, nego pravo da i Rusija bude imperijalna sila, a to ona više nije. Ustav SSSR-a, koji je promijenjen u vrijeme Mihaela Gorbačova, omogućavao je svakoj republici da odluči hoće li biti u sastavu SSSR-a.
- Referendum u Ukrajini je održan 1991. i građani su se odlučili za samostalnost u demokratskom okrilju. Ovi referendumi koje je Rusija provela su napravljeni pod okupacijom i rezultat tih referenduma ne može se gledati kao vjerodostojan – rekao je Kovačević.
Profesor Tatalović istaknuo je da je ulazak u NATO Savez proces koji označava zadovoljavanje određenih standarda i to je ono što će se nastaviti kod prijama novih članica.
- Ono što će se sigurno dogoditi, i to se već počelo događati, od francuskih izbora, primjera Švedske pa i Italije, da će određene opcije iz toga svega politički profitirat – naglasio je Tatalović.
On smatra da se ove zime, usprkos prijetnji Rusije, nećemo smrznuti. Većina europskih država je, naime, već osigurala zalihu energenata za ovu zimu. Hrvatska ima skladište 90% popunjeno i garantiranu opskrbu. Mi tu možemo biti mirni, utjecaj neće biti velik, naglasio je profesor.
- Ono što se može događati i na što treba ukazati je ono što će biti iduće godine. Ovo stanje nije dugoročno održivo i to će unutar europskog prostora biti inicijativa da se sukob završi i da se stanje normalizira, ali tu se postavlja pitanje tko to može.
Tko će biti dobitnici u ovom sukobu, a tko gubitnici. Definitivno je da su gubitnici zemlje koje su uključene u sukob – Ukrajina i Rusija – rekao je profesor.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
