Hvalio je Tuđmana, zaratio sa Zokijem pa podigao žilet-žicu

U siječnju 2015., četiri dana nakon terorističkog napada na francuski list Charlie Hebdo, u prosvjednoj povorci kroz Pariz prošlo je milijun i pol ljudi. Na njenom čelu, među 40 svjetskih lidera, bio je i mađarski premijer Viktor Orban. Marširao je protiv terorizma, a za slobodu izražavanja. No, njegov stav o napadu bio je znatno drukčiji od stava kolega iz drugih zemalja. Od prvog trenutka za krvoproliće u Parizu imao je samo jednog krivca - migrante.

- Nikad nećemo dopustiti da Mađarska postane zemlja izbora za migrante. Ne želimo manjine s drukčijim kulturološkim karakteristikama među njima. Želimo da Mađarska ostane Mađarska, govorio je tada Orban.

Dok su 2015. i 2016. Europom drmali teroristički napadi, naš kontinent suočavao se s još jednom krizom. 

OPORBA FRAGMENTIRANA Viktor Orban u nedjelju očekuje dobiti treći uzastopni mandat

'Ne bježe oni od rata, oni bi bolje plaće'

Milijuni izbjeglica s ratom zahvaćenog Bliskog istoka i sjevera Afrike krenuli su prema Europi. Preko Srbije, Hrvatske i Mađarske nastojali su se dokopati bogatijih zapadnih zemalja, ponajprije Njemačke.

- Većina njih nisu ljudi koji bježe od rata. To su ekonomski migranti koji traže bolji život na zapadu, govorio je Orban u trenutku dok je zatvarao Mađarsku za izbjeglice. Iako je većina njih kroz tu zemlju, kao i kroz Hrvatsku, samo prolazila, Orban nije htio popustiti.

Prvo je duž srbijanske, a onda i duž hrvatske granice s Mađarskom podigao žilet-žicu kako bi spriječio da ijedan migrant ilegalno uđe u njegovu zemlju. Legalno to ionako za većinu njih nije bilo moguće. Žica stoji i dan-danas, možda sprečava ulaz ilegalaca, ali ono što sigurno ne sprečava su česte smrti životinja koje se zapletu u žicu i ugibaju u strašnim mukama. 

"Orbanovu žicu" te 2015. godine gradili su vojnici, zatvorenici, nezaposleni...Dugačka je više od 200 kilometara, a svakodnevno ju čuva oko 10.000 vojnika i policajaca.

- Stara željezna zavjesa izgrađena je protiv nas, ali žicu smo izgradili za nas, govorio je mađarski premijer. 

'Milanović je slomio zube na Mađarskoj'

Zaiskrilo je tada i s Hrvatskom, osobito na liniji Milanović - Orban. Hrvatska je izbjeglice, dok Mađarska nije zatvorila granicu, slala dalje na zapad preko Mađarske. Vlastima u Budimpešti se to nije svidjelo, a odnosi su se dodatno pogoršali kad je Mađarska podigla žilet-žicu i na granici prema Hrvatskoj, na njenom kopnenom dijelu. Naravno, ne treba zaboraviti ni stalni problem u odnosima s Mađarskom, a to je još uvijek MOL-ova Ina. 

Orban jako dobro pamti svoj sukob s Milanovićem pa je bivšeg hrvatskog premijera spomenuo i u svom nedavnom govoru o stanju nacije. Uz uobičajene poruke kako bi za Mađarsku učinio za sve, a kako ju voli najviše na svijetu, Orban je izjavio da su mnogi na njegovoj zemlji "slomili zube", a jedan od njih je i Zoran Milanović.

Žilet-žica i dalje stoji, a odnosi s Mađarskom još su na kušnji zbog Ine. No, vratimo se izbjeglicama, barem još na kratko. 

Preskakanje ograde, ako preživite, kao i njeno oštećenje smatra se kriminalnim djelom zbog kojeg se može završiti na tri godine u zatvoru. Na samo dva mjesta otvorene su "tranzitne zone" kroz koje se prvotno dopuštao ulazak 20 tražitelja azila dnevno. Taj broj je danas pao na samo dva. 

Orbanova poruka je jasna - migranti u Mađarsku nisu dobro došli. Njegovu poruku birači prepoznaju i, ako je suditi po podršci, s njome se slažu. 

Budimpešta ga manje voli od ostatka zemlje

Politika protiv useljenika već je godinama osnovno Orbanovo oružje u pridobivanju masa. Mađari gotovo plebiscitarno glasaju za njegovu stranku Fidesz. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je koalicija Fidesza i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) u vodstvu, no još se ne može sa sigurnošću znati hoće li imati dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da mijenja ustav kao što je učinio nakon izbora 2010.

Imao ju ili ne, gotovo je 100 posto sigurno da će Orban na današnjim parlamentarnim izborima dobiti treći uzastopni mandat, odnosno četvrti ukupno.

U gotovo svim regijama podrška premijeru i njegovoj stranci je ogromna. Fidesz dobiva i duplo više glasova od prvih konkurenata. Jedini izuzetak je Budimpešta gdje je Orbanova stranka izjednačena s nekoliko oporbenih stranaka, ovisno o gradskoj četvrti. Možda je manja naklonost stanovnika prijestolnice razlog što se, prema pisanju portala Index.hu, u nju u protekle četiri godine nije dovoljno ulagalo i što većina kapitalnih projekata nije realizirana. Čini se da se za Budimpeštu ni od sutra ništa neće promijeniti na bolje jer Orban je obećao više ulaganja u gradove srednje veličine i sela.

Iako sve zemlje imaju problema s prihvaćanjem migranata, pogotovo ako se kulturološki razlikuju od domaćina, u Mađarskoj je to posebno izraženo, prije svega zbog politike, a onda i zbog povijesti. Da bi razumjeli cijelu priču važno je naglasiti da je manje od dva posto Mađara rođeno izvan zemlje. Mađarskom su u povijesti vladali Turci, Austrijanci, Rusi, a zemlja je nakon Prvog svjetskog rata izgubila čak 72 posto teritorija. 

Trećina Mađara tada je ostala izvan njenih granica - u Rumunjskoj, Čehoslovačkoj i Jugoslaviji. U Drugom svjetskom ratu većina mađarskih židova odvedena je u logore i ubijena. Zemlja je tada ostala gotovo bez nacionalnih manjina. 

Rođen u Stolnom Biogradu 1963.

Negdje u vremenu između Drugog svjetskog rata i pada komunizma, točnije 1963. godine u Szekesfehervaru rodio se Viktor Orban. Njegov rodni grad, na hrvatskom Stolni Biograd, ima 104.000 stanovnika, a od prijestolnice je udaljen 60 kilometara. Viktorov otac Gyozo bio je inspektor i rudniku, a ujedno i član Komunističke parije, a majka je podučavala djecu s posebnim potrebama.

Mladi Orban bio je odličan učenik i perspektivan nogometaš, piše BBC. Tijekom školovanja i službe u vojsci, Orban se naslušao marksističke propagande. Neki smatra da iz tog vremena i seže njegov prijezir prema komunizmu koji i danas gaji. U Budimpeštu se preselio 1982. godine kako bi studirao pravo. Ubrzo je osnovao udrugu studenata koja će uskoro postati jezgra njegove političke stranke. 

Unatoč kršćanskom odgoju, Viktor se za svoju školsku kolegicu Aniko Levai oženio na građanskoj ceremoniji 1986. godine. Oboje su imali 23 godine. 

Do kraja 1980-ih njegova udruga transformirala se u politički pokret, a ubrzo i u stranku Fidesz. Zastupali su liberalne ideje sve dok na izborima 1994. nisu doživjeli debakl. Orban je uočio kako na konzervativnom dijelu političkog spektra postoji praznina i ubrzo "u nju uskočio". Nije tada slušao nekolicinu svojih kolega koji su se tome oštro protivili već je odlučio okupiti sve koji se politički pozicioniraju desno od centra. 

'Regija bez Tuđmana ne može biti stabilna'

Orban je 1998. pobijedio na izborima i formirao koalicijsku vladu. Bio je umjereni političar i Mađarsku je pripremio za ulazak u EU. Godinu poslije bio je jedan od malobrojnih stranih političkih lidera koji su došli na pokop hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

- Niste samo vi izgubili. Cijela srednja Europa ostala je bez vođe. Ta regija bez predsjednika Tuđmana ne može biti stabilna kao što je sada. Treba nastaviti njegovim putem i nadograditi njegovo djelo - rekao je tada Orban.

Na vlasti u Mađarskoj zadržao se do 2002. kada je izgubio od socijalista. 

U oporbi je proveo idućih osam godina za vrijeme kojih je Fidesz financijski ojačao i pripremio za izbore 2010. na kojima je osvojio dvotrećinsku većinu. Kad je preuzeo vlast, požurio je u Bruxelles zamoliti još vremena za rješavanje deficita. Nije naišao na toplu dobrodošlicu, a njegova vlada hitno je trebala novac.

Mediji su mu glasnogovornici

Zbog toga je posegnuo za mirovinskim fondovima i uveo nove poreze na bankovne transakcije, mobilnu telefoniju, strane energetske kompanije. S dvotrećinskom većinom u parlamentu Fidesz je bio nezaustavljiv pa je Orban ubrzo promijenio Ustav kako bi Mađarsku pretvorio u zemlju koja počiva na kršćansko-konzervativnim vrijednostima - naciji i obitelji.

Orban je dao državljanstvo i pravo glasa za više od milijun Mađara koji žive iznad zemlje. Oni su to na posljednjih izborima izdašno nagradili - njih 95 posto dalo je glas Fideszu.

Udario je i na medije kroz novi medijski zakon zbog čega većina radijskih i televizijskih postaja i danas obavlja ulogu svojevrsnih glasnogovornika vlade.  

Mađare je vratio na posao, a porasle su im i plaće

Na izborima 2014. Fidesz je ponovno premoćno pobijedio. Čak i najveći Orbanovi kritičari priznat će da je zemlju "vratio na posao". U 2010. tek je 54 posto radno sposobnih Mađara imao posao, danas se ta brojka kreće oko 70 posto. Obećao je otvaranje milijun radnih mjesta u 10 godina i tvrdi da je dosad uspio otvoriti 740.000. No, 180.000 od te brojke otpada na ljude koje je vlada "umjetno zaposlila" kako bi čistili ulice i polja. 

Mnogi Mađari smatraju da žive bolje nego prije, a potvrđuje to i rast plaća za 10 posto i stopa nezaposlenosti koja je ispod četiri posto. No, Mađarsku muči problem nedostatka radne snage. Oko 30.000 ljudi godišnje iseljava se iz zemlje, a Orbanova vlada nije sklona značajnijem uvozu radne snage, a umjesto toga, Mađarima, poručuju da rađaju djecu jer to je, kažu, bolje od primanja ljudi iz drugih zemalja. 

Mađari, dakle, ipak ne žive u blagostanju, standard im je i dalje zamjetno niži nego na zapadu, a razlike između sjajne Budimpešte i ostalih gradova i dalje su vrlo izražene.

Ljudi se uglavnom ne bune, većina se slaže s njegovom politikom, a manjina se rijetko odlučuje na značajnije izražavanje nezadovoljstva. Pamti se jedino veliki prosvjed prije nekoliko godina kada su deseci tisuća ljudi marširali Budimpeštom kako bi spriječili uvođenje poreza na internet. I uspjeli su. Kad smo kod poreza, valja spomenuti i da Mađarska ima najviši PDV u EU - 27 posto.

Orban, dakle, svakako ima i dobrih strana no osim tvrde anti-useljeničke politike, koju neki smatraju dobrom, a neki lošom, sjenu na njegovu vladavinu bacaju i brojne optužbe za korupciju. 

Pod EU istragom zbog korupcije

Njegovog zeta optužuju za izvlačenje novca iz javnih fondova, a EU istražuje nepravilnosti u ugovorima za održavanje javne rasvjete u 39 gradova. 

Osim izbjeglica kojima plaši Mađare i tako dobiva značajan dio podrške, Orbana jako ljute i nevladine organizacije koje često kritiziraju njegov način vladanja i ukazuju na korupciju u državnom vrhu. Zbog toga je zaratio s čovjekom koji ga je stipendirao - Georgeom Sorosom, filantropom rođenim u Mađarskoj. Okrivio ga je da financira organizacije koje podupiru "masovna useljavanja u Europu". Sve je otišlo toliko daleko da je na izborni plakat svoje stranke stavio Sorosa i oporbene lidere s kliještima za rezanje žice u ruci.

Soros kao nova "baba roga"

Poruka je jasna - "Soros financira ljude koji će prerezati žilet-žicu i milijune migranata pustiti u Mađarsku".

I ne samo da je jasna nego je za brojne Mađare, ustrašene od "migrantske invazije", sasvim dovoljan poticaj da još jednom izaberu Orbana i u ruke mu daju novi četverogodišnji mandat.