Obavijesti

News

Komentari 43

Igor Štagljar: Prošla godina će nas naučiti cijeniti život kakav smo imali prije ove pandemije

Igor Štagljar: Prošla godina će nas naučiti cijeniti život kakav smo imali prije ove pandemije

Profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu. Od 2014. dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Prošla je godina zbog pandemije bolesti Covid-19 definitivno bila jedna od najtragičnijih godina u posljednjih sto, i to ne samo za ljudsko zdravlje nego i za ekonomiju. Ostat će nam, nažalost, u sjećanju i kao godina prožeta mnogim ljudskim tragedijama uzrokovanim infekcijama virusa SARS-CoV-2. No takva, teška i izazovna vremena, motiviraju znanstvenike da dođu do velikih i epohalnih otkrića.,

Krenem li kronološki od početka 2020., onda je, po meni, presudno otkriće bila publikacija u kojoj su kineski znanstvenici početkom siječnja objavili kompletnu genomsku sekvencu virusa SARS-CoV-2 (tzv. pozitivne RNK molekule), uzročnika Covid-19. To je otkriće već nekoliko dana nakon objave potpuno promijenilo način na koji se “radi” znanost u bogatim državama diljem svijeta – mobiliziralo je političare, ekonomiste, vlade i znanstvene fondacije brojnih bogatih država da investiraju ogromne količine novca u projekte, kako akademskih institucija, tako i farmaceutskih kompanija - da počnu istraživati molekularne mehanizme putem kojih SARS-CoV-2 inficira ljudske stanice, a u siječnju su počeli raditi na pripravi raznih cjepiva protiv Covid-19.

Zbog toga su u manje od godinu dana znanstvenici i liječnici diljem svijeta postigli vrlo zapažene uspjehe koji su odigrali odlučujuću ulogu u kontroli ove pandemije. Spomenut ću i razvoj mnogih dijagnostičkih testova za detekciju aktivnih (PCR testovi) i konvalescentnih (serološki testovi) infekcija - dakle, za osobe koje su već preboljele Covid-19. Obje vrste testova su pokazale da je prokuženost ovog novoga koronavirusa u širokoj populaciji vrlo mala (20 posto je bila najviša izmjerena prokuženost u nekim velikim gradovima), čime je dokazano da je razvitak sigurnih i učinkovitih cjepiva jedini način na koji možemo što prije pobijediti Covid-19.

Također bih želio spomenuti da su znanstvenici u ovako kratkom vremenu od početka pandemije uspjeli prenamijeniti nekoliko otprije odobrenih lijekova, koji nisu tzv. magični meci, ali su definitivno pridonijeli da mnoge osobe inficirane koronavirusom SARS-CoV-2 prežive. Nabrojit ću samo neke od njih: kortikosteroid dexamethasone, antiviralni lijek remdesivir, tzv. konvalescentna plazma (plazma ekstrahirana od osoba koje su preboljele Covid-19) kao i terapija antiviralnim proteinom interferonom. Nadalje, američke farmaceutske kompanije Regeneron i Eli Lilly su za samo nekoliko mjeseci uspjele sintetizirati dva potentna lijeka protiv Covid-19, tzv. monoklonalna antitijela, koje je prije nekoliko tjedana odobrio i FDA. Dotična protutijela djeluju kod već inficiranih Covid-19 osoba tako da sprečavaju ulazak i umnažanje SARS-CoV-2 koronavirusa u njihovim stanicama epitela pluća.

Ta nova vrsta anti-Covid-19 terapije zasad je testirana samo na malom broju dobrovoljaca, kao i na nekima od odabranih celebrity političara u SAD-u, poput Donalda Trumpa i njegova odvjetnika Rudyja Giulianija – svi s nestrpljenjem čekamo dan kad će ta terapeutska monoklonalna protutijela biti dostupna svim građanima, a ne samo odabranoj političkoj eliti.

Svakako moram spomenuti i najvažniji napor biomedicine u pobjedi protiv Covid-19 - razvitak sigurnih i učinkovitih cjepiva. Riječ je o dva inovativna mRNA cjepiva koje je razvila američka farmaceutska tvrtka Pfizer u suradnji s njemačkom kompanijom BioNTech, kao i američka Moderna.

Ta su cjepiva bez većih nuspojava i imaju 95-postotnu učinkovitost u ljudima, dokazanu dvjema odvojenim kliničkim studijama u trećoj fazi, koja je uključivala 30.000 (u slučaju Modernina mRNA cjepiva) i 43.000 dragovoljaca (u slučaju Pfizerova mRNA cjepiva). Dotična dva mRNA cjepiva, s ostalim klasično pripremljenim cjepivima, poput cjepiva pripremljenih na Sveučilištu u Oxfordu u suradnji s AstraZenecom te ruskog cjepiva Sputnjik V, i ostala cjepiva koja se još testiraju u trećoj fazi kliničkih istraživanja, definitivno će biti odlučujući čimbenici u našoj konačnoj pobjedi protiv ove pandemije. Navedena će cjepiva već početkom 2021. sigurno početi smanjivati stopu smrtnosti diljem svijeta i dovesti do toliko željene kolektivne imunosti. To će se dogoditi jedino ako oko 70 posto ljudi diljem svijeta bude cijepljeno te tako postane imuno na Covid-19, što će vrlo vjerojatno dovesti do konačnog izumiranja ovog novoga koronavirusa SARS-CoV-2.

Protekla 2020. svima će nama sigurno ostati u dubokom sjećanju kao godina za zaborav, ali i kao godina koja će nas naučiti da cijenimo životni stil koji smo imali prije pojave ovog virusa. S nestrpljenjem očekujem dan kad ću se cijepiti protiv bolesti Covid-19 i sredinu 2021., kad će se život polako početi vraćati u normalu. Do tada, dakle u sljedećih šest mjeseci, moramo biti mentalno jaki i strpljivi. No postoji baš golem razlog zbog kojeg treba misliti pozitivno, zato idemo odraditi tih posljednjih šest mjeseci uz pomoć ovih famoznih cjepiva.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 43
VIDEO Kekin: 'Mile je pomogao platiti parking Jelaviću, tek onda je shvatio tko je on!'
ZABRINUTA ZA SIGURNOST

VIDEO Kekin: 'Mile je pomogao platiti parking Jelaviću, tek onda je shvatio tko je on!'

Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić i dr. sc. Ivana Kekin dr. med. kandidatkinja stranke na izborima za predsjednicu Republike Hrvatske održale su danas konferenciju za medije na temu, kako tvrde, pritisaka na kampanju
VIDEO Kaos u Beogradu: Policija pendrecima tukla studente koji su prosvjedovali zbog N. Sada
VELIKI PROSVJED

VIDEO Kaos u Beogradu: Policija pendrecima tukla studente koji su prosvjedovali zbog N. Sada

Ranije dok se Vučić obraćao medijima iz zgrade Predsjedništva u prijenosu uživo čuli su se i zvižduci nezadovoljnih studenata. Oni prosvjeduju zbog nesreće u Novom Sadu