Uništava im se volja: Mladi su obrazovani, ali posla - nemaju

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar prije nekoliko je dana sablaznio javnost izjavom kako bi studenti koji se školuju na račun države trebali ostati neko vrijeme u Hrvatskoj, a ako žele otići van neka vrate novac.  U emisiji Otvoreno pokušali su stoga odgovoriti na pitanje koliko stoji obrazovanje u Hrvatskoj, te može li se, i kako, zaustaviti mlade da ne odlaze iz zemlje u kojoj nezaposlenost raste? 

- Hrvatski studenti ne duguju nikome ništa. Previše prašine diglo se oko ove ministrove izjave. Europska strategija 20-20 ima temeljnu postavku mobilnost. 'Brain drain' više ne vrijedi u Europi nego 'brain circulation'. Gdje Hrvatska griješi? Ne radimo na tome da takvi ljudi koji odlaze iz Hrvatske za 15-20 godina imaju mogućnost povratka u zemlju - rekao je u emisiji Otvoreno zamjenik ministra obrazovanja Roko Andričević.

Fuchs: Zašto mladi ne mogu naći posao u Hrvatskoj?

No,  Radovan Fuchs, predsjednik Odbora za znanost i visoko obrazovanje HDZ-a, kaže da je ta izjava zamjena teza.

- Slažem se da je jedna od glavnih postavki EU mobilnost. No tu je i temeljno i ključno pitanje zašto ti mladi ne mogu naći posao u Hrvatskoj. Postoji određen broj humanističkih i društvenih struka koji bitno teže nalaze posao, ali teško se pronalazi i u prirodnim i tehničkim znanostima. Ne funkcioniraju investicije, pa onda i zapošljavanje - rekao je Fuchs.

Bakić: Uništavamo volju u mladim ljudima

Ipak, poduzetnik Nenad Bakić smatra da izmotavanje kvazi izjavama ne donosi dobro.

- Kada govorimo o cirkulaciji u EU onda to treba biti obostrana, no k nama ne dolazi nitko. Tako da to nije cirkulacija nego opet odljev. Istodobno proizvodimo nepotrebno određeni broj struka i uništavamo volju u mladim ljudima jer ako si nezaposliv to je velika tragedija. Uđimo u sustav kvota. Ako se probuši guma na autu onda idemo pričati o probušenoj gumi i popraviti ju - rekao je Bakić.

Jokić: Država je zakazala, visoko obrazovanje je postalo masovno

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, pak, napominje da oko 85% učenika i njihovih roditelja očekuje da će studirati. 

- Žele upisati visoko obrazovanje. Vide ga kao jedinu šansu za uspješan život. Zapravo je visoko obrazovanje postalo masovno. Trenutno 50% generacije nakon što je završilo 12 godina škole (osnovna i srednja) odmah upisuje fakultet. Odgovornost je i državna i individualna. Gdje je država zakazala? Nije upravljala visokim obrazovanjem, ali i obrazovanjem uopće. Dogodila se ekspanzija visokih kadrova, pogotovo na društvenom području, dominantno ekonomija od 2004. nadalje. Na primjer, 2009. godine imali smo 5500 upisnih mjesta na ekonomiji, a 2014. 3300, dok 2000. godine samo 2500 - rekao je Jokić.

Zamjenik ministra: Upisne kvote su prevelike

- Upisne kvote su prevelike. Kad bi svi srednjoškolci upisali fakultete ostalo bi još 10% slobodnih mjesta, a ako se tu pribroje i privatni dolazimo do 24%, odnosno upisna moć u Hrvatskoj na visoko obrazovanje je 124% - rekao je zamjenik ministra Andričević.

Cjeli prilog pogledajte OVDJE.