'Imate predsjednika Vlade koji je jedan od najutjecajnijih i najiskusnijih članova EU vijeća'

Nakon aktualca se premijer Andrej Plenković vratio u Sabor kako bi podnio izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća od lipnja do listopada. Prvih pet uvodnih minuta svog govora posvetio je oporbi i opetovao kako su zaslijepljeni mržnjom, a posebno se obrušio na zastupnicu Daliju Orešković, koja ga je prethodno kritizirala uz opasku da bi bio u zatvoru da su institucije neovisne.

- Gospođa Orešković, koja prednjači godinama, a koja se izdavala javnosti da je neovisna osoba na čelu jedne institucije, Povjerenstva za sukob interesa, od formulacija da će progoniti HDZ-ovce pa do toga da smo mi ili ja već trebali biti iza rešetaka, to je zastrašujuće i ne znam kako vas nije sram, kako ste se mogli kandidirati za to ako je to duboko u vašem trbuhu. Govorite ono što mislite cijelo vrijeme, a glumatali ste nekakvu neovisnost. To je katastrofa i vi ste zadnja koja može govoriti o nekakvom porobljavanju institucija ili nefunkcioniranju. Odbacujem sve vaše insinuacije, vaš politički rad uopće ne postoji, to je isključivo mržnja prema HDZ-a, ničeg drugog, nikakvog rješenja. A s obzirom da ne možete ni u toj maloj stranci izdržati jedni s drugima oko banalnih tema, to znači da skupite svu rodbinu i slučajne preostale prijatelje, nećete dobiti dva glasa - poručio je.

Pa je onda nahvalio sebe naglasivši kako su u Europskom vijeću samo dvoje kolega koji će u ovom mandatu biti dulje od njega tamo. 

- Samo Orban i Johannes. I zamislite koja bi to bila šteta za Hrvatsku da je tako kako vi kažete, a ne ovako da imate predsjednika Vlade koji je jedan od najiskusnijih i, neću reći previše, najutjecajnijih članova Europskog vijeća. Ali vi to ne znate i nije vas briga - kazao je.

O glasanju protiv UN-ove rezolucije

Govoreći o sastancima Europskog vijeća, poseban naglasak je stavio na situaciju na Bliskom istoku te ponovio zašto Hrvatska nije glasala za UN-ovu Rezoluciju o humanitarnom primirju u Pojasu Gaze.

HRVATSKA JE BILA PROTIV Milanović kritizirao odluku oko rezolucije UN-a, Grlić Radman: 'Njegovi gafovi su za Guinnessa'

- Imamo gorući prsten u sigurnosnom smislu oko Europe, rast ekstremizma, doslovne terorističke napade unutar država članica i stoga takve geopolitičke promjene predstavljaju okvir u kojem Hrvatska mora zaštititi svoje nacionalne interese i dati doprinos snazi cijele EU da se suočava s ovim izazovima. To je prioritet našeg vanjskopolitičkog djelovanja. Hamasov teroristički napad na Izrael bio je događaj bez presedana, zanimljivo je kako u hrvatskom medijskom prostoru prevlada tema o UN-ovoj rezoluciji, ni riječi o perfektnim zaključcima Europskog vijeća, ni o rezoluciji EU parlamenta. Govoriti da Hrvatska nije za mir, to može samo netko tko ništa ne razumije o međunarodnim odnosima niti je pratio što se sve tog tjedna usvajalo - kazao je naglasivši kako se zaključcima EU vijeća snažno osudilo Hamas za teroristički čin, zatražilo trenutno puštanje taoca, kazalo da Izrael ima pravo na samoobranu, ali da pritom mora poštovati međunarodna prava, da se u Pojasu Gaze trebaju osigurati humanitarni koridori. 

Osuda Hamasa, dodao je, izostala je u UN-ovoj rezoluciji i Hrvatska to nije mogla poduprijeti. 

- Hrvatska je donijela odluku i da se pomogne Gazi s 250.000 eura. To je ono što je bitno. UN-ova rezolucija ni riječju ne spominje Hamasov teroristički čin, temelj problema zbog kojeg sad traje rat, kao da se nije dogodilo. Hrvatska je doživljavala kao netom priznata država rezolucije u kojima se nije htjelo reći crno na bijelo tko je tko. Mi smo se držali principa i zadnji smo koji će držati ruku za rezoluciju u kojoj se ne spominje temeljne događaje koji su doveli do ovoga. Da smo bili suzdržani, rekli bi da nemamo stav. Da smo bili za, onda bi nas vjerojatno napali kako smo mogli biti za kad se ne spominje Hamasov teroristički napad - rekao je. 

Upravo su nezakonite migracije i glasanje protiv UN-ove rezolucije bile ključne teme zbog kojih ga je oporba kritizirala. Na koji način planira zaštititi sigurnost Hrvatske u borbi protiv ilegalnih migranata i koji je krajnji cilj EU u toj borbi, pitao ga je predsjednik Suverenista Marijan Pavliček. 

RUŠE SCHENGEN Nova taktika migranata: Ne idu pješke nego najprije avionom u Sarajevo, imaju iste tetovaže

- Sigurna Hrvatska bila je pobjednički slogan, to se vidjelo po rezultatima 2020., ostvarili smo najbolji rezultat ikad. Ako smo nešto dobro emancipirali, to je bilo nošenje s krizama.  Kad je riječ o nezakonitim migracijama, inzistiramo na tome  da čuvamo našu granicu našim sposobnostima, Frontex je, usput budi rečeno, u Hrvatskoj, 40-ak je njihovih eksperata koji nam pomažu, ali želimo da se ovo pitanje rješava na izvoru i vanjskoj strani granice EU - rekao je. 

Kritike zbog glasanja protiv rezolucije o humanitarnom primirju

Iako je ponovio stav oko glasanja o UN-ovoj rezoluciji, zastupnica Možemo Sandra Benčić je i dalje zgrožena tom protivljenju. 

- Sramotno glasanje. To ste opravdali principijelnošću. Valjda su onda ostale članice EU neprincipijelne kada su glasale suzdržano. Ako ste čovjek koji se drži principa, jeste li jednako tako spremni principijelno stati iza zaštite pravila međunarodnog prava i tražiti u Vijeću da ono zahtijeva i istrage o ratnim zločinima počinjenima i na civilnim stanovništvom Gaze, kao i u Izraelu, jeste li spremni reći da ono što piše u vašem Kaznenom zakonu, a u skladu je s međunarodnim pravom poput usmjeravanja napada protiv civilnih objekata? Napadi na škole i bolnice jesu ratni zločini prema međunarodnom pravu - istaknula je, a Plenković je kazao kako mu je drago da se baš ona javila. 

- Ovo je vrijeme razotkrivanja. Vi nas optužujete da smo mi sramotno glasali, a ja mislim da smo ispravno glasali i još sam vam podastro sve informacije koje su bitne. To što se vi ne slažete s time i a priori zauzimate politički stav i narativ najčešće ultralijevih političkih opcija, a vi to jeste, dolazi upravo iz tog konteksta. Hvalite se s odrastom, ili bolje da prevedete to na nerast, što je suprotno sa svim očekivanjima hrvatskih građana. Mi smo itekako principijelni, naš stav je sadržan u zaključcima EU vijeća, ako se ne slažete s time, onda vi imate problem, a ne mi - odgovorio je. 

PODNIJET ĆE ZAHTJEV ZA AZILOM Muškarci na području Karlovca švercali migrante: Uhitili ih

Ivana Kekin, također iz Možemo, mu je uzvratila da je tim glasanjem Hrvatska pokazala manjak empatije i razumijevanja da se ovaj sukob može početi rješavati tek nakon prekida vatre. Pitala ga je i je li to bila njegova osobna odluka. 

- U opravdanju tog glasanja kažete da ste bili na pravoj strani povijesti. Mislite da su Belgija, Francuska, Njemačka, Španjolska, Švedska, Danska i druge bile na krivoj strani povijesti - pitala ga je, a Plenković ponovio kako je Europsko vijeće usvojilo zaključke o humanitarnoj pomoći Gazi s pozivima Izraelu na poštivanje u samoobrani međunarodnog prava, ali uz jasnu osudu Hamasa, što je, naglasio je, izostalo u UN-ovoj rezoluciji.

- Vi se referirate za nas najnebitniji dokument, neobvezujuću rezoluciju, koja je manje bitna nego zaključci Europskog vijeća. Za nas je bio bitan upravo taj dokument i da ste njega pročitali ne bi postavljali pitanje da li smo mi protiv mira - rekao je premijer.

Glasanje protiv primirja je nemoralno i dehumanizirajuće, naglasila je još jedna zastupnica Možemo, Jelena Miloš.

- Hoće li vaša Vlada nedvosmisleno tražiti prekid bombardiranja i prekid ubijanja civila među kojima je i velik broj djece - ponovila je pitanje pa se javio HDZ-ov Andro Krstulović Opara istaknuvši da obrće teze. 

- Tko je napravio agresiju 7. listopada? Treba li zaustaviti agresora? Je li Hrvatska oslobađala u Oluji pa su isto tako neki pametnjakovići tražili da stanemo, a bili smo izazvani i branili smo se. Nemojte implicirati Hrvatskoj da je za ubijanje i bombardiranje ljudi - naglasio je, a zastupnicu Miloš je predsjednik Sabora pitao misli li onda da su i oni koji su glasali suzdržano donijeli dehumanizirajuću odluku.

- Malo mutimo vodu - dodao je Jandroković, a Orešković poručila Opari da ne izjednačava način kako se Hrvatska branila u Domovinskom ratu s postupanjem Izraela prema Gazi jer su to, naglasila je, neusporedive situacije.

- Vi ste danas osramotili Domovinski rat - zagalamila je, a Urša Raukar Gamulin (Možemo) naglasila kako Hrvatska nikada nije iz odmazde bombardirala Srbiju niti ubijala i masakrirala djecu, žene i starce. 

NADBISKUP UZINIĆ 'Hrvatska nije donijela razumnu odluku o odbijanju rezolucije UN-a za stvaranje mira u Gazi'

I ona je ponovila pitanje da li je Hrvatska spremna tražiti da se otvori istraga o ratnim zločinima koji su izvršeni nad civilnim stanovništvom i Gaze i Izraela.

Plenković je opetovao kako je Hrvatska glasala za zaključke Europskog vijeća u kojima je sadržano sve - od traženja humanitarnih koridora, humanitarnih pauza do osude Hamasa. I SDP-ov Arsen Bauk stava je da smo na tom glasanju bili na krivoj nijansi povijesti. 

- Kad smo se već izložili ovoliko po ovom pitanju, što je po vama rješenje sukoba na Bliskom istoku nakon 80 godina, kad smo već toliko pametni - pitao je premijera, a on ponovno rekao da bi ih se napadalo kako god da su glasali. 

- Imamo poziciju iza koje smo stali bez dodvoravanja ikome, a s pogledom na situacije u kakvima smo mi bili. Što se tiče solucije, solucija o dvije države je jedina - dodao je.

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) pitao je o proširenju EU i kako će se Hrvatska postaviti spram Gruzije. 

- Gruzija je malo kasnila u reformskom procesu u odnosu na Ukrajinu i Moldovu i oni su sada dobili jasan kandidacijski status. Vidio sam da je gruzijski premijer zadovoljan i da je pozdravio odluku, ako je on, zadovoljni smo i mi. I Ukrajina i Moldova imaju još stvari za ispuniti, imaju i Gruzija i BiH. Što se nas tiče, ta potpora će biti jasna kao i do sada - rekao je Plenković.

SDP-ova Andrea Marić pitala ga je što Europska komisija i Vijeće kažu na činjenicu da Hrvatska još uvijek nije donijela Akcijski plan borbe protiv raka, da trošimo 11 posto više za liječenje raka od prosjeka EU i da smo drugi po smrtnosti.

- Prošlog tjedna je upravo ovdje bila povjerenica za zdravstva, koja je imala kontakte s hrvatskim onkolozima. Na razini EU postoji veliki plan zajedno sa SAD-om da se dodatno ulaže u borbu protiv raka, čime bismo itekako smanjili i smrtnost, a uložili u one najbolje i najpametnije lijekove i na taj način pomogli svima. Hrvatska u tome ima posebnu nišu zahvaljujući sjajnim stručnjacima - rekao je. 

'Imat ćemo i intenzivnije pravce nezakonitih migracija, to će trajati dugo'

O politici azila u EU i je li sazrelo vrijeme da se preispita ta politika, pitao je i Stjepo Bartulica (DP). 

- Što je više ratova, ratnih sukoba, propalih država, klimatskih promjena, nefunkcionalnih zemalja imat ćemo, nažalost, intenzivnije pravce nezakonitih migracija. I to bez neke velike filozofije možemo reći da će trajati jako dugo, a situacija može biti jedino kompliciranija, teža nego danas. I upravo zbog toga inzistiramo na ključnoj politici EU da pokušamo objediniti napore i EU kao subjekta, ali i svih nas kao država članica za cjelovitim pristupom vanjskoj politici, sigurnosnoj, razvojnoj, humanitarnoj pomoći da utječemo na zemlje na izvorištu. Kad tu ne uspijemo, onda idemo na zemlje tranzite i u konačnici na prave vanjske granice i usklađivanja viznog režima - kazao je. 

IZVJEŠĆE VLADE Pritisak na granicu rastao je do kraja ljeta: Zadnja dva mjeseca pada broj ilegalnih migracija

Što je više ratnih sukoba, dodala je Orešković, to je više korupcije.

- Doživjeli ste oštru kritiku nakon glasanja u Općoj skupštini UN-a, ja osuđujem tu vašu retoriku da je to stav Vlade RH, to nije stav Vlade nego HDZ-a, a problem je što po Ustavu nemate na to pravo nego se vanjska politika sukreira. Ono što se napravili glasanjem je da sada gledamo teški masakr - poručila je, a Plenković najprije duboko uzdahnuo.

- Ja vas nisam čuo nijednom da ste za Milanovića rekli da stane malo i konzultira se s Vladom. Kad vas čujem da to izgovorite, ovako samouvjereno kao što govorite ovo, onda ću vas možda doživjeti poluozbiljno - rekao je.

Kanada koja je podnijela amandman kojim je tražila da se jasno osudi Hamas glasala je na kraju suzdržano za Rezoluciju, podsjetila ga je zastupnica Centra Marijana Puljak. Podsjetila je i kako su se 2011. tadašnja premijerka Kosor i predsjednik Josipović konzultirali oko glasanja o dodjeljivanju Palestini status promatrača u UN-u uz opasku da bi i sad Hrvatska bila suzdržana da se Vlada konzultirala s predsjednikom Milanovićem.

- Dvije najveće apologetkinje Milanovića su dvije gospođe koja je ovaj izvrijeđao na pasja kola kad su došle pred Klub u Slavonskoj. Ovo da ne vjerujem svojim ušima, ne bih vjerovao da je moguće. Što je vama? Ponavljam, Hrvatska je imala godinu i po dana predsjednika koji zagovara ne naše stavove, nadam se ni većine Sabora, proruske u situaciji brutalne agresije na Ukrajinu, a vi se nijednom tome niste pobunili - poručio je.

Mostov Nikola Grmoja govorio je o suspenziji Schengena, a Plenković ga smjestio u isti krug u koji spada i Orešković. 

- Sve što sam rekao njoj, mogu reći i vama.  Vi znate moj stav o Mostu, nikad nikome ne bih preporučio tu avanturu s vama - kazao je dodavši kako Vlada radi ono što je obećala.