Grivasti skakač, signalni rak ili crvenouha kornjača toliko su se udomaćili da su postali prijetnja domaćim vrstama divljih životinja. I ništa im ne možemo
DIVLJA HRVATSKA
Invazivne vrste iz susjedstva uništavaju naš ekosustav
Priča o mungosima kojima su 1910. godine napučili Mljet kako bi kontrolirali populaciju zmija danas je puno kompliciranija jer su te simpatične životinjice pronašle put do kopna pa su, osim Hrvatske, naselile Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.
- Te 1910. godine dovezli su 11 jedinki na Mljet, a danas više ni ne znamo koliko primjeraka imamo jer su se proširili. Problem je u tome što mungosi ne jedu samo zmije nego male sisavce, ptice i guštere pa su narušili ekosustav i bioraznolikost u Hrvatskoj - objašnjava biolog prof. Aljoša Duplić, načelnik odjela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu pri Državnom zavodu za zaštitu prirode. Kaže kako se na terenu ne provode nikakve mjere kontrole populacije jer je riječ o skupom projektu koji iziskuje velik napor, a rezultati su vrlo upitni. Smatra kako se o svemu trebalo misliti ranije, kada su se te životinje uvozile u Hrvatsku. Slična je i priča o dabrovima. Oni su obitavali u Hrvatskoj do 19. stoljeća. Šumarski fakultet je od 1996. do 1998. godine u Hrvatsku uvezao 85 dabrova iz Njemačke.
- Ispušteni su na rukavce Lonje i Česme u šumi Žutica kraj Ivanić-Grada te na rukavce Drave kod Legrada. Nova staništa su znatno prirodnija i povoljnija za dabra od onih iz kojih su dopremljeni - kazao je Marko Tomljanović, načelnik sektora lovstva u Ministarstvu poljoprivrede.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
