'Investitori očekuju stabilnost, a kod nas je situacija rizična'

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u ponedjeljak u Dubrovniku kako investitori očekuju bar kratkoročnu ili dugoročnu sigurnost te kako politička nestabilnost kreira uvijek i ekonomsku. 
 
"Investitori očekuju makar kratkoročnu ili srednjoročnu sigurnost. Politička nestabilnost kreira uvijek i ekonomsku nestabilnost i u tom smislu investitori, ako se radi o tržištima duga, zahtijevaju premiju na politički rizik, a izravni investitori odgađaju svoja ulaganja čekajući kraj političke neizvjesnosti", rekao je Vujčić odgovarajući na marginama 22. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije na novinarski upit koliko nestabilna politička situacija u državi utječe na ekonomiju. 

Na upit hoće li dospijeće duga države u 2017. godini utjecati na kamatne stope kredita koje otplaćuju građani, Vujčić je odgovorio kako na kamate koje plaćaju građani prvenstveno utječe likvidnost u bankovnom sustavu. 

Povijesno najviša likvidnost

"U ovom trenutku imamo povijesno najviše razine likvidnosti u hrvatskom bankovnom sustavu zato jer je monetarna politika izuzetno ekspanzivna pa su kamatne stope pale na najniže razine. To se odnosi i na novoodobrene stambene kredite građanima, ali i druge kredite. Oni su na povijesnom minimumu. Što se tiče poduzeća, dobre tvrtke se u ovom trenutku zadužuju između 2-3 posto kamatne stope. Što se tiče utjecaja dospijeća u 2017. godini duga za državu, ono u prvom redu može utjecati na uvjete zaduživanja države, a tek posredno na uvjete zaduživanja na domaćem tržištu", rekao je Vujčić.

Tradicionalna Dubrovačka konferencija, koju organizira HNB, i ove je godine okupila znanstvenike sa svjetskih sveučilišta, predstavnike najvažnijih međunarodnih financijskih institucija, središnjih i poslovnih banaka te druge domaće i inozemne aktere gospodarske politike, a neke od tema dvodnevnog skupa su primjerice ekonomski rast i integracije, monetarna politika i ekonomska aktivnost, kreditna dinamika tijekom krize, itd. 

Glavne teme konferencije, objašnjava guverener HNB-a, vezane su uz trenutnu situaciju kada imamo najviše razine privatnog i javnog duga, najniže razine nominalnih kamatnih stopa i vrlo nisku stopu inflaciju.

"Rasprava će se voditi o tome do koje mjere monetarne politike mogu održavati ovakvu situaciju održivosti ovakvog duga s niskim kamatnim stopama bez da se učine strukturne reforme u ekonomijama koje bi trebale podići stopu rasta BDP-a. Naime, održivost duga u Hrvatskoj i drugim zemljama ovisi o razlici stope rasta BDP-a i kamatne stope koja se plaća na dug. Centralne banke mogu nastaviti održavati kamatne stope niskima, ali ako ne dođe do bržeg rasta BDP-a opet neće biti moguće 'izrasti' iz toga duga, odnosno omogućiti da dug kao udio u BDP-u pada", rekao je Vujčić, dodajući kako su problemi u eurozoni slični onima u Hrvatskoj.

Dug raste zbog kamata

Na pitanje koliko dugo se dug može održavati, Vujčić je rekao kako se održavanjem niskih kamatnih stopa jedno vrijeme može spriječiti efekt grude snijega.

"U tom efektu su kamatne stope više od rasta BDP-a pa onda, bez obzira što nema novog deficita, dug vam raste zbog povećavanja kamatnih stopa. Jedini način da se smanji dug je (gospodarski) rast, moramo raditi na tome i za to su potrebne strukturne reforme kako bi povećale dugoročnu stopu rasta hrvatskog gospodarstva. Mi rastemo i to relativno brzo, stopa od 2,7 posto je brza stopa rasta, ali potencijalna srednjoročna stopa rasta u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno visoka jer još uvijek imamo strukturne neefikasnosti", istaknuo je guverner središnje banke.

Na upit koja je to stopa rasta s kojom bi eventualno došli na pozitivnu nulu, Vujčić je rekao kako to ovisi o razini kamatnih stopa.

"Ako imamo ovakvu stopu rasta kakvu imamo sada i ako imamo primarni suficit u proračunu, odnosno pozitivan odnos prihoda i rashoda proračuna kada se odbiju kamatna plaćanja, onda možemo početi spuštati udio javnog duga u BDP-u. Hrvatska po zahtjevu procedure prekomjernog manjka da bi izašla iz te procedure mora smanjiti proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a, što će se ove godine dogoditi, ali mora smanjivati i udio javnog duga u BDP-u za 1,3 do 1,4 posto godišnje. To neće biti moguće ove godine, ali to mora biti cilj za 2017. i 2018. godinu", kazao je Vujčić.