Izbori u nedjelju lako bi mogli postati festival bačenih glasova

Glas za krajnju desnicu je bačeni glas, zagrmio je u Andrej Plenković s posljednjeg predizbornog skupa u Osijeku.

Nakon što je gestama kopirao Franju Tuđmana, sada se oslonio i na poruke svog drugog prethodnika, Ive Sanadera. On je prije 12 godina izrekao čuvenu rečenicu: "Glas za HSP je glas za SDP" jer je biračima htio poručiti da samo njegova stranka može formirati Vladu inače će bez glasova desnice to učiniti SDP. Naravno da glas u nedjelju bilo kojoj listi desnije od HDZ-a, Suverenistima, Neovisnim za Hrvatsku ili Marijani Petir ne mora biti bačeni glas.  Ali to bi se i moglo dogoditi.

Skoro identična stvar je na ljevici, osim što Davor Bernardić nije tako direktno poručio biračima da ne glasaju za Amsterdamsku koaliciju, Možemo ili Start.

Ali kada se uzmu u obzir sve ankete koje su objavljene prije izbora, raspoloženje birača, broj stranaka i lista, ovi izbori za Europski parlament bi zaista mogli biti festival bačenih glasova. I to ne znači da ne treba izaći na izbore, dapače, što veći odziv i više glasova, sprečava mogućnost izgubljena glasa.

Koja je ključna razlika u odnosu na prošle EU izbore? Prije pet godina, formirala su se dva velika bloka, HDZ-ov koji je okupio desnije snage i SDP-ov sa lijevo liberalnim. Te dvije liste su osvojile 10 od 11 mandata u EU parlamentu, a onaj zadnji je otišao Orahu. Desna lista predvođena HDSSB-om je osvojila skoro 64.000 glasova, prešla je prag, ali nisu osvojili mandat.
Ukupno, od 922.000 važećih listića prije pet godina, čak 177.350 glasova je propalo.

Ali ove godine bi, ako sve ostane po anketama, moglo propasti znatno više, čak između 350.000 i 400.000 glasova. I to ako računamo da na izbore izađe milijun birača. 

Zbog izbornog sustava, to će najmanje osjetiti najveće stranke, HDZ i SDP koji imaju najstabilnije biračko tijelo. HDZ-ov blok je na prošlim izborima osvojio 41,4 posto glasova i šest mandata, a sada bi sa oko 25 posto glasova koliko mu daju ankete, mogao dobiti pet mandata. SDP-ov blok je na prošlim izborima osvojio skoro 30 posto i četiri mandata, a sada bi sa 16-17 posto mogao dobiti tri mandata.

Čini se prilično nepošteno kada se to usporedi, ali takav je izborni sustav i tzv. D'Hondtova metoda preračunavanja glasova. Treći razlog je silna rascjepkanost koje na prošlim izborima nije bilo i čitav niz novih opcija.  Da bi u nedjelju neka lista osvojila jedan mandat, uz ovako nisku izlaznost, trebat će joj možda i više od sedam posto glasova. Tako i samo Živi Zid, Most i Amsterdamska koalicija osvajaju po anketama siguran jedan mandat, a njihova potpora varira između sedam i  osam posto. Za još jednu, zadnju zastupničku fotelju, bori se čak šest stranaka.

Ako se zbroji potpora  onih koji ne bi prošli, prema HRT-ovoj anketi, ispada da na njih otpada 38 posto glasova ili 380.000 birača pri izlaznosti od milijun građana.

Za prelazak praga i osvajanje mandata se bori Marijana Petir, Mislav Kolakušić, Suverenisti, dok su nešto malo dalje su Neovisni za Hrvatsku, a onda slijedi čitav niz ostalih stranaka. Dakle, svaki glas će biti važan da manje liste osvoje mandat. U suprotnom će se raspršiti, neće prijeći prag, a velike stranke će zadovoljno trljati ruke. I HDZ i SDP računaju upravo na još po jedan mandat više zbog propalih glasova.

No, to nikako ne znači da je uzaludno izaći na izbore. Dapače, samo veća izlaznost može poremetiti ove odnose. Svaki glas daje veći legitimitet izborima, građani šalju poruku političarima i ocjenjuju njihov rad, te sami odlučuju hoće li neke liste i stranke nestati ili će im dati vjetar u leđa i za parlamentarne izbore. Svaki glas šalje i poruku kakvu Europu želimo.